Uskoro pomičemo sat i gubimo jedan sat sna: Evo zašto će mnogi idući tjedan biti iscrpljeni
Krajem ožujka ponovno dolazi promjena koja svake godine izaziva rasprave – pomicanje sata na ljetno računanje vremena. Građani će u noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka 2026., morati pomaknuti...
Krajem ožujka ponovno dolazi promjena koja svake godine izaziva rasprave – pomicanje sata na ljetno računanje vremena. Građani će u noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka 2026., morati pomaknuti kazaljke unaprijed.
Ključne točke
To znači da će točno u 2 sata ujutro satovi biti pomaknuti na 3 sata, čime se simbolično „gubi“ jedan sat sna. Iako se promjena događa svake godine i traje svega nekoliko sekundi, mnogi ljudi već prvih dana osjećaju umor, manjak koncentracije i promjene raspoloženja.
Većina modernih uređaja, poput pametnih telefona i računala, automatski će se prilagoditi novom vremenu. No, ljudski organizam često treba nekoliko dana da prihvati novu rutinu.
Zašto pomicanje sata utječe na organizam
Stručnjaci objašnjavaju da razlog leži u cirkadijalnom ritmu, unutarnjem biološkom sustavu koji regulira san, budnost i mnoge procese u tijelu.
Taj unutarnji sat prilagođava se svjetlu i tami, a nagla promjena vremena može uzrokovati privremeni poremećaj. Zbog toga se nakon prelaska na ljetno računanje vremena mnogi ljudi osjećaju kao da su promijenili vremensku zonu.
Znanstvenici ovu pojavu nazivaju “društveni jet-leg”, jer se naš organizam odjednom nađe u neskladu s društvenim rasporedom i službenim vremenom.
Posljedice su često slične onima koje osjećamo nakon dugog putovanja – pospanost, smanjena koncentracija, pad energije i promjene u raspoloženju.
Posebno se to osjeti na početku radnog tjedna, kada mnogi ponedjeljak dočekaju umorniji nego inače.
Kako je nastalo pomicanje sata
Ideja o pomicanju sata potječe još iz razdoblja Prvog svjetskog rata.
U to vrijeme neke su države odlučile uvesti ljetno računanje vremena kako bi uštedjele energiju i smanjile potrošnju ugljena. Njemačka je bila među prvim zemljama koje su primijenile takvu praksu.
Cilj je bio jednostavan – iskoristiti dulje dnevno svjetlo i smanjiti potrebu za umjetnom rasvjetom.
Danas se, međutim, sve češće raspravlja o tome ima li ta praksa i dalje smisla. Kritičari tvrde da su energetske uštede relativno male, dok su poremećaji sna i dnevne rutine sve izraženiji.
Kako se lakše prilagoditi novom vremenu
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka koji mogu pomoći organizmu da lakše podnese promjenu.
Postupno prilagodite vrijeme spavanja.
Već nekoliko dana prije pomicanja sata preporučuje se odlazak na spavanje 15 do 20 minuta ranije nego inače.
Iskoristite prirodno svjetlo.
Jutarnja sunčeva svjetlost pomaže tijelu da brže prilagodi biološki ritam.
Hidratacija nakon buđenja.
Nakon ustajanja korisno je popiti čašu vode, po mogućnosti mlake vode s limunom, kako bi se organizam lakše razbudio.
Nedjelju provedite mirnije.
Dan kada se pomiče sat preporučuje se iskoristiti za odmor i laganiji tempo, bez pretjeranog stresa ili napornih obaveza.
Dulji dani kao prednost promjene
Unatoč gubitku jednog sata sna, pomicanje sata donosi i jednu značajnu prednost – dulje večeri i više dnevnog svjetla.
To znači da će nakon posla ili škole ostati više vremena za šetnje, boravak na otvorenom, rekreaciju i druženje.
Sunce će zalaziti kasnije, a proljetni dani postupno će postajati topliji i svjetliji, što mnogi smatraju jednim od prvih znakova da je proljeće u potpunosti stiglo.
Zbog toga, unatoč početnom umoru koji donosi promjena vremena, mnogi s dolaskom ljetnog računanja vremena povezuju i početak dužih dana, više aktivnosti na otvorenom i življi ritam svakodnevice.


