Težak udarac za Hrvatsku: američki sud odbio žalbu u sporu s MOL-om, odšteta je sad još više narasla
Dugogodišnji pravni spor Hrvatske i mađarske naftne kompanije MOL dobio je novi razvoj događaja na američkom sudu. Sudac Okružnog suda u Washingtonu Amir H. Ali odbio je dodatne argumente koje je...
Dugogodišnji pravni spor Hrvatske i mađarske naftne kompanije MOL dobio je novi razvoj događaja na američkom sudu. Sudac Okružnog suda u Washingtonu Amir H. Ali odbio je dodatne argumente koje je Hrvatska iznijela u pokušaju osporavanja arbitražne presude. Time je dodatno učvršćena odluka prema kojoj Hrvatska mora platiti značajnu odštetu MOL-u.
Ključne točke
Prema dostupnim informacijama, američki sud je odbacio žalbu Hrvatske na raniju odluku kojom je potvrđena arbitražna presuda iz spora povezanog s plinskim poslovanjem INA-e.
Riječ je o odluci koja datira iz 2022. godine, kada je MOL-u dosuđeno 183,94 milijuna dolara odštete. Međutim, zbog dodatnih troškova arbitraže i obračunatih kamata, iznos je tijekom vremena rastao. Najprije je dosegnuo približno 200 milijuna dolara, a nakon nove sudske odluke sada se procjenjuje na oko 236 milijuna dolara.
Sud odbacio ključne argumente Hrvatske
U svojoj žalbi Hrvatska je pokušala osporiti izvršenje arbitražne odluke pozivajući se na pravo Europske unije. Argument je bio da sporazum o arbitraži iz Ugovora o energetskoj povelji nije valjan prema europskom zakonodavstvu.
Hrvatska se pritom pozvala na presude Suda Europske unije, koji je ranije zaključio da su određene arbitražne klauzule u sporovima između država članica EU nevažeće.
Time je hrvatska strana tvrdila da Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) nije imao nadležnost za odlučivanje u ovom slučaju.
Sudac Ali odbacio je takvu argumentaciju navodeći da je pitanje već ranije temeljito razmotreno tijekom postupka.
Istaknuo je i da je spor već bio predmet detaljne pravne rasprave, dodajući da je “u potpunosti i pravedno raspravljen” pred sudom.
Hrvatska je pokušala osporiti presudu i dodatnim argumentom prema kojem je odluka o nadležnosti bila „nematerijalna“, što bi, prema tvrdnji hrvatske strane, značilo da nema punu pravnu snagu.
Sudac je taj argument odbacio i opisao ga kao besmislen.
U obrazloženju odluke dodatno je naglasio obveze američkih sudova kada je riječ o arbitražnim presudama donesenima prema međunarodnim pravilima.
“Sudovi moraju priznati odluku donesenu u skladu s Konvencijom ICSID-a kao obvezujuću i provesti novčane obveze koje iz nje proizlaze. Nije im dopušteno preispitivati meritum ICSID-ove odluke, njezinu usklađenost s međunarodnim pravom ili nadležnost ICSID-ova suda”, naveo je sudac.
Spor povezan s privatizacijom INA-e
Korijeni spora između Hrvatske i MOL-a sežu više od dva desetljeća unatrag, u razdoblje privatizacije INA-e.
Mađarska kompanija je 2003. godine kupila 25 posto plus jednu dionicu INA-e, plativši za taj udio 505 milijuna dolara. Tijekom godina MOL je postupno povećavao svoj vlasnički udio te je na kraju dosegnuo 47,16 posto dionica, čime je postao najveći pojedinačni dioničar.
Država Hrvatska zadržala je 44,85 posto vlasništva.
Nakon toga sklopljen je sporazum kojim je MOL dobio upravljačku kontrolu nad INA-om, dok je dodatni sporazum, poznat kao GMA, predviđao reorganizaciju plinskog poslovanja.
Tim sporazumom trebalo je izdvojiti skladištenje i trgovinu plinom u posebne tvrtke koje bi zatim bile prenesene pod kontrolu Hrvatske.
MOL je kasnije tvrdio da taj sporazum nikada nije u potpunosti proveden te da je Hrvatska prekršila više obveza povezanih s liberalizacijom tržišta plina.
Arbitraža trajala gotovo desetljeće
Arbitražni postupak pokrenut je 2013. godine, a cijeli proces trajao je gotovo deset godina.
Presuda je donesena u srpnju 2022. godine, kada je arbitražni sud jednoglasno odbacio tvrdnje Hrvatske da je MOL podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera kako bi izmijenio ugovor o upravljanju INA-om iz 2009. godine.
U novoj odluci američki sudac zatražio je od obje strane u postupku da do 19. ožujka 2026. podnesu zajednički prijedlog konačne presude.
Ovim korakom arbitražna odluka postaje provediva u pravnom sustavu Sjedinjenih Američkih Država, što otvara mogućnost da MOL pokrene postupke ovrhe i naplate imovine ako Hrvatska ne podmiri dug.
Vlada: pravna borba još nije završena
Nakon objave odluke oglasila se i Vlada Hrvatske.
U službenom priopćenju navodi se da je Vlada obaviještena o odluci suda u Washingtonu kojom su odbačeni prigovori Republike Hrvatske na zahtjev MOL-a za priznanjem i ovrhom arbitražnog pravorijeka u predmetu “MOL Hungarian Oil and Gas Company Plc v. Republic of Croatia”.
U priopćenju se ističe i trenutna procjena iznosa koji Hrvatska mora podmiriti.
“Ovom odlukom sud je omogućio daljnji postupak priznanja pravorijeka u američkom pravnom sustavu, što uključuje i nalog za plaćanje iznosa koji s pripadajućim kamatama i troškovima trenutno doseže približno 236 milijuna dolara.”
Vlada navodi da Hrvatska još uvijek nije iscrpila sve pravne mogućnosti.
“Važno je naglasiti kako Republika Hrvatska u ovom trenutku još uvijek nije iscrpila sva raspoloživa pravna sredstva te će nastaviti poduzimati sve potrebne radnje radi zaštite nacionalnih interesa. O svim daljnjim pravnim potezima i odlukama javnost će biti pravovremeno izviještena.”
Ističe se i da Vlada trenutačno analizira donesene sudske odluke u suradnji s odvjetničkim uredom Squire Patton Boggs, koji zastupa Republiku Hrvatsku u ovom postupku.
Odluka američkog suda znači da arbitražna presuda sada ima dodatnu pravnu snagu na međunarodnoj razini, dok se paralelno nastavlja pravna analiza mogućih daljnjih koraka i pravnih opcija koje su Hrvatskoj još na raspolaganju.


