(VIDEO) DIPLOMATSKI INCIDENT: Trump ponizio japansku premijerku, spomenuo joj Pearl Harbor

Napet trenutak obilježio susret u Ovalnom uredu

Sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i japanske premijerke Sanae Takaichi u Washingtonu protekao je u znaku diplomatske suzdržanosti, ali i jednog neočekivanog trenutka koji je izazvao vidljivu nelagodu. Tijekom razgovora u Ovalnom uredu, američki čelnik iznio je komentar koji se referirao na jedan od najosjetljivijih povijesnih događaja između dviju država.

U trenutku kada je odgovarao na pitanje o izostanku upozorenja saveznicima prije početka sukoba s Iranom, Trump je naglasio važnost iznenađenja u vojnoj strategiji. Tada je izgovorio riječi koje su odjeknule u prostoriji: “Tko bolje poznaje iznenađenja od Japana?” te dodao: “Zašto ti meni nisi rekla za Pearl Harbor?”

Reakcija japanske premijerke i povijesni kontekst

Izjava je izazvala očitu reakciju japanske premijerke, koja se u tom trenutku povukla u naslonjaču, dok je atmosfera u prostoriji postala primjetno napetija. Povijesna referenca odnosi se na napad japanske vojske na američku mornaricu u Pearl Harboru 1941. godine, događaj koji je označio ulazak Sjedinjenih Američkih Država u Drugi svjetski rat.

Ovakav istup podsjetio je i na raniji susret Trumpa s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, kada je američki predsjednik komentirao savezničko iskrcavanje 1944. godine riječima da to nije bio „baš dobar dan“ za Njemačku. Njemački čelnik tada je uzvratio kako je upravo taj događaj označio kraj nacističkog režima.

Unatoč svemu, naglasak na očuvanju odnosa

Iako je sporna izjava dominirala medijskim izvještajima, susret je započeo u prijateljskom tonu. Trump je japansku premijerku dočekao srdačno, uz zagrljaj, te joj uputio niz komplimenata, nazivajući je “vrlo posebnom osobom” i “sjajnom ženom”.

Njihovi odnosi, koji su se razvijali još od susreta u Japanu prošle jeseni, ostali su stabilni unatoč razlikama u stajalištima oko aktualnih globalnih sigurnosnih pitanja.

Razlike u stavovima oko Irana i sigurnosti plovnih puteva

Jedno od ključnih pitanja sastanka bilo je sudjelovanje saveznika u osiguravanju pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac, koji je Iran zatvorio. Trump je prethodno pozvao brojne države, uključujući Japan i Kinu, da pomognu u ponovnom otvaranju ovog strateški važnog prolaza kroz koji prolazi oko petine svjetske proizvodnje nafte.

Američki predsjednik tom je prilikom rekao: “Mislim da se, prema izjavama koje su nam dane jučer i prekjučer u vezi s Japanom, ta zemlja doista angažirala, da”, a zatim dodao: “Ne kao NATO.”

Nije detaljnije pojasnio na koje se konkretne obveze Japan odnosi, dok je japanska strana ostala suzdržana zbog ustavnih ograničenja. Naime, japanski ustav iz 1947. godine, donesen nakon kapitulacije u Drugom svjetskom ratu, uključuje odricanje od ratovanja.

Energetska ovisnost i oprez Tokija

S obzirom na to da Japan velik dio svoje energije dobiva iz uvoza, zatvaranje Hormuškog tjesnaca predstavlja ozbiljan izazov. Kao četvrto najveće svjetsko gospodarstvo i peti najveći uvoznik nafte, Japan čak 95 posto svojih potreba zadovoljava iz regije Bliskog istoka, dok oko 70 posto te nafte prolazi upravo kroz Hormuški tjesnac.

Premijerka Takaichi jasno je istaknula stav svoje zemlje, rekavši da Japan “osuđuje” iranske napade na zemlje u regiji, ali pritom nije obećala slanje vojnih snaga. Istodobno je naglasila i širi sigurnosni kontekst, upozorivši da “sigurnosno okruženje u indo-pacifičkoj zoni postaje sve teže”.

Međunarodna koordinacija i podijeljeni saveznici

Nakon poziva iz Washingtona, niz saveznika, uključujući Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Italiju i Nizozemsku, pridružio se Japanu u zajedničkoj izjavi kojom su izrazili “spremnost pridonijeti” osiguravanju pomorskih ruta.

Ipak, konkretni koraci ostali su ograničeni, što je izazvalo nezadovoljstvo američkog predsjednika. Višestruka odbijanja saveznika dodatno su naglasila razlike u pristupu rješavanju krize.

Geopolitička napetost i zabrinutost zbog Kine

Uz aktualni sukob na Bliskom istoku, Japan istodobno prati i situaciju u indo-pacifičkoj regiji, gdje su odnosi s Kinom sve napetiji. Tokio izražava zabrinutost da američka administracija možda ne posvećuje dovoljno pažnje kineskim ambicijama u tom dijelu svijeta.

Takav razvoj događaja dodatno komplicira diplomatske odnose i stavlja Japan u osjetljivu poziciju između sigurnosnih partnerstava i vlastitih strateških interesa.