Kotromanović: “Nabavljamo rakete dometa 300 km kojima možemo tretirati i Beograd”

Rat na Bliskom istoku, odnosi unutar NATO-a i sve glasnije rasprave o vojnom naoružavanju u regiji bile su teme o kojima je govorio bivši hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović u RTL-u Danas. U televizijskom gostovanju komentirao je aktualni sukob, američku strategiju u regiji, ali i pitanje treba li Hrvatska strahovati zbog vojnog jačanja Srbije.

U razgovoru se osvrnuo i na zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa prema NATO-u, kao i na reakcije europskih čelnika koji su odbili njegovu inicijativu vezanu uz zaštitu Hormuškog tjesnaca.

Kotromanović: NATO će opstati unatoč Trumpovim pritiscima

Kotromanović smatra da Trumpove prijetnje saveznicima neće dovesti do raspada NATO-a, iako upozorava da takva retorika stvara napetosti unutar saveza.

“Predsjednik Trump prijeti svima, osim, zanimljivo, Rusiji i Sjevernoj Koreji. Ja mislim da se neće ništa dogoditi što se tiče samog NATO-a, NATO će se održati, opstat će. Ja mislim da SAD neće izaći iz NATO-a, to bi bio jedan ogroman potez koji bi razdrmao transatlantske veze.”

Ističe da su europske države već pokazale rezervu prema američkim planovima.

“Vidjeli smo sada ljubaznu odbijenicu europskih čelnika i lidera na Trumpovu inicijativu. Normalno da se nikome ne da ratovati za nešto što nema ni jasan cilj, jasnu viziju, niti ima jasnu izlaznu strategiju. Ogromni su tu gubici i s jedne i s druge strane već sada; u tehnici, u infrastrukturi, u ljudskim životima.”

O Trumpovom karakteru i reakcijama saveznika

Kotromanović je komentirao i mogućnost da američkog predsjednika dodatno razljuti odbijanje europskih država.

“Pa mogu, ali već smo do sada upoznali njegov karakter. On je osoba koja vrlo lako plane, koja ne voli mišljenje drugačije od onoga kojeg on stvori u svojoj glavi. Prema tome, on će se brzo i ohladiti.”

Dodaje da je značajan i politički pomak unutar Europske unije.

“Ključno je ovo, po meni, i vrlo važno što se veliki dio čelnika Europske unije nekako osamostalio i ohrabrio pa su počeli jasno govoriti o tome kako oni vide samu krizu na Bliskom istoku. Trebalo im je dugo.”

Kritika strategije u ratu s Iranom

Govoreći o sukobu u regiji, Kotromanović smatra da je američka politika ušla u rat bez jasnog plana završetka.

“Po meni je on ušao u taj rat bez jasne vizije, bez jasne izlazne strategije, što učiniti i što napraviti.”

Istodobno upozorava na moguće posljedice daljnjih vojnih operacija.

“Ono čega je mene strah je to da oni mogu nastaviti kampanju, udarati po infrastrukturi, uništiti energetsku infrastrukturu, recimo na ovom otoku koji je ključan za izvoz nafte u Iranu.”

Prema njegovim riječima, takve akcije mogle bi ozbiljno pogoditi iranske prihode.

“On može sve uništiti i porušiti i na taj način spriječiti dotok sredstava prema Iranu. Ali on nije uništio taj republikanski duh i gardu, oni su ključni, oni drže taj režim.”

“Stvaranje Frankensteina”

Kotromanović upozorava i na nepredvidive posljedice razvoja situacije u Iranu.

“Ja mislim da vojnici jedini, u ovom slučaju, rade dobar posao, planski, planirano. Ostalo sve drugo podsjeća na jednu diletantsku politiku. Ono čega je mene sada strah: mi smo ipak s bivšim iranskim vođom znali na čemu smo, moj je dojam da ćemo sada stvoriti Frankensteina, koji je spreman sve učiniti kako bi zaštitio svoje interese.”

Smatra da bi sukob mogao potrajati dulje nego što se u početku očekivalo.

“Oni su precijenili svoje sposobnosti, ali su napravili štetu, nema šanse da Iran može pobijediti. Oni su uništili infrastrukturu, nekakve objekte, lansirne lampe, sad će, ako se postroži kampanja, tuči i kritične energetske elemente.”

Ističe i da vojna pobjeda nad Iranom nije jednostavna.

“Ali nisu uništili onu ključnu stvar. Teško je slomiti duh jednog naroda, ako se on hoće boriti. To je nemoguće, kopnena invazija je u potpunosti nemoguća, nema smisla. I on treba sada izlaznu strategiju.”

Netanyahu i interes Izraela

Kotromanović smatra da bi odgovore o mogućoj strategiji završetka sukoba trebalo tražiti u izraelskom vodstvu.

“To treba pitati premijera Netanyahua. On možda više zna o tome, promišljeniji je i radi konkretnije. Jasan mi je interes Izraela, zašto su oni krenuli u ovu kampanju, ali mi nije jasan interes SAD-a u pokretanju ozbiljnog sukoba koji može prerasti u nešto puno veće.”

Spor Milanović – Anušić oko vojnih podataka

Bivši ministar obrane osvrnuo se i na spor između predsjednika Zorana Milanovića i ministra obrane Ivana Anušića oko objave broja hrvatskih vojnika.

“Nisam sklon upotrebi teških riječi, ali mogu reći ono što znam. Od 2004. godine, kada smo napravili prvi Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, takvi se podaci objavljuju kao javni.”

Dodaje da su takve informacije već godinama dostupne.

“Kroz godišnja izvješća, zadnjih dvadesetak godina, to je javni podatak. Drugo, institucije poput OESS-a svake godine ažuriraju podatke o brojčanom stanju i troškovima. To su transparentni podaci, čak je i Srbija članica OESS-a i to nije nikakva tajna.”

Ističe i mogućnost drugačije regulacije.

“Vidimo da nisu, ali Ministarstvo obrane uvijek može promijeniti pravilnike i te podatke klasificirati ako želi.”

O srpskom naoružavanju: Hrvatska ima odgovor

U javnosti je raspravu izazvala i informacija o kineskoj raketi na srpskom MiG-u 29. Kotromanović smatra da Hrvatska zbog toga ne treba strahovati.

“Mislim da ne. Hrvatska je članica NATO-a i EU, a svaka ovakva srpska akvizicija udaljava Srbiju od Europske unije.”

Naglašava da Hrvatska razvija vlastite vojne kapacitete.

“U postupku smo nabave HIMARS-a, raketa dometa 300 km kojima možemo tretirati i Beograd ako hoćete.”

Spomenuo je i dodatne mogućnosti jačanja hrvatskog naoružanja.

“Također, za naše Rafale možemo nabaviti rakete Storm Shadow, koje su se pokazale vrlo učinkovitima u Ukrajini. I mi možemo na taj način odgovoriti.”

Srbija kupuje oružje s različitih strana

Kotromanović smatra da je srpska nabava oružja povezana s unutarnjom politikom.

“Ključno je pitanje zašto Srbija kupuje takvo ofenzivno oružje. Ono što ja mislim je da su to njihove unutrašnje prilike ili politike.”

Dodaje da predsjednika Srbije očekuju izbori.

“Vučić ima sada lokalne i parlamentarne izbore do kraja godine. Ako on gubi izbore, gubi i glavu.”

Istodobno poziva hrvatske političare na suzdržanost u javnim komentarima.

“Ono što bih ja volio je zamoliti naše političare da se ne bavimo s Vučićem. Mi smo ipak dimenzija više, klasa više.”

Politika “sjedenja na više stolica”

Kotromanović smatra da Srbija vodi politiku nabave oružja iz različitih izvora.

“Vidimo da oni igraju na dvije strane, kupuju rakete od Kineza, s druge strane od Francuza kupuju avione.”

Dodaje da takva strategija traje već godinama.

“On kupuje sa svih strana. I iz Rusije su kupovali PZO sustave, i od Izraela su kupovali određene raketne sustave, i od Kine i od Francuske. Jednostavno, to je takva politika sjedenja na više stolica.”

Na kraju naglašava kako Hrvatska mora zadržati ozbiljan pristup međunarodnoj politici.

“Mislim da Hrvatska tu mora biti jasna, da mora imati čvrstu politiku u Bruxellesu i vrlo otvoreno govoriti kakav je to susjed, na zatvorenim sjednicama, tamo gdje se čuje. Ali javno udaranje preko medija je besmisleno. Smatram da smo mi ozbiljnija zemlja, da imamo ozbiljnije političare i tako se trebamo ponašati.”