Amerikanci bijesni na Trumpa: Triput je glasala za njega, a sad kaže: “On je bezvrijedna hrpa go*ana”

U američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji, gdje se političke preferencije često lome na tankoj liniji između dviju velikih stranaka, sve se glasnije čuju podijeljena mišljenja birača. Dok dio građana i dalje čvrsto stoji uz predsjednika Donalda Trumpa, drugi otvoreno izražavaju razočaranje, pa i ogorčenje njegovim potezima.

Jedan takav primjer dolazi iz mjesta Millersburg, gdje je novinar Jonathan Allen razgovarao s lokalnim stanovnicima. Upravo ondje jedna dugogodišnja Trumpova biračica više nije skrivala svoje nezadovoljstvo.

Oštra poruka bivše pristašice

Amanda Robbins, koja je, kako sama kaže, tri puta glasala za Donalda Trumpa, sada se od njega ograđuje na vrlo izravan način. Na pitanje što bi poručila predsjedniku, nije birala riječi.

“Ti si bezvrijedna hrpa govana”, izjavila je Robbins.

U nastavku razgovora dodatno je pojasnila svoju promjenu stava. Na pitanje koliko puta je glasala za njega, odgovorila je:

“Tri puta. To je bila moja pogreška”, nakon čega je dodala: “Očito sam idiot!”

Njezine riječi odražavaju šire raspoloženje dijela biračkog tijela koje se, nakon niza političkih odluka, počelo udaljavati od predsjednika kojeg su ranije snažno podržavali.

Politički napeta regija s tijesnim rezultatima

Millersburg se nalazi u 10. kongresnom okrugu Pennsylvanije, području koje se često opisuje kao politički neizvjesno. Upravo takvi okruzi često odlučuju ishod izbora na nacionalnoj razini.

Na izborima 2024. ondje je ponovno izabran republikanski zastupnik Scott Perry, poznat po svojim izrazito konzervativnim stavovima. Međutim, njegova pobjeda bila je sve samo ne uvjerljiva.

Prema dostupnim podacima, njegova protukandidatkinja, bivša televizijska voditeljica Janelle Stelson, izgubila je s razlikom od samo 5133 glasa. Takav tijesan rezultat pokazuje koliko je biračko tijelo podijeljeno i koliko male promjene raspoloženja mogu imati velik politički utjecaj.

Perry će se u idućem izbornom ciklusu ponovno suočiti sa Stelson, što dodatno pojačava važnost stavova lokalnih birača.

Podrška i dalje postoji

Iako su kritike glasne, nisu svi birači izgubili povjerenje u predsjednika. Neki i dalje vjeruju da su njegove odluke dugoročno korisne.

Stanovnik Jim Matter iznio je svoj stav o aktualnoj politici, posebno u kontekstu međunarodnih odnosa:

“Na duge staze to će nam pomoći, jer ako oni dođu do nuklearnog oružja, znate, možda nas za par godina više neće ni biti”, rekao je Matter, dodajući: “Mislim da je Trump napravio dobar posao.”

Ovakva razmišljanja pokazuju kako dio birača podržava čvrst pristup vanjskoj politici, unatoč posljedicama koje takve odluke mogu imati.

Rat s Iranom kao prekretnica

Ključni trenutak koji je dodatno produbio podjele među biračima bio je početak sukoba s Iranom. Dana 28. veljače, Sjedinjene Američke Države, zajedno s Izraelom, pokrenule su iznenadnu vojnu operaciju protiv te zemlje.

Odgovor Irana uslijedio je brzo. Već 2. ožujka zatvoren je Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora za transport nafte.

Posljedice su bile trenutačne i globalne. Promet kroz tjesnac pao je s uobičajenih 60 brodova dnevno na samo dva, što je izazvalo snažan poremećaj na tržištu energenata.

Rast cijena goriva i ekonomski udar

Zatvaranje ključnog trgovačkog pravca izravno se odrazilo na cijene goriva. U Sjedinjenim Američkim Državama prosječna cijena benzina porasla je na 3,80 dolara po galonu.

U usporedbi s cijenom od 2,94 dolara prije samo mjesec dana, riječ je o značajnom povećanju koje građani itekako osjećaju u svakodnevnom životu.

Rast cijena dodatno je pojačao nezadovoljstvo među biračima, osobito onima koji su već bili skeptični prema vojnoj intervenciji.

Ljudski gubici u kratkom roku

Osim ekonomskih posljedica, sukob je donio i ozbiljne ljudske gubitke. U manje od tri tjedna od početka rata poginulo je 13 američkih vojnika, dok je više od 200 njih ranjeno ili ozlijeđeno.

Jedan od najtežih incidenata dogodio se 1. ožujka u Kuvajtu, gdje je u napadu iranskih dronova na mobilni operativni centar u Port Shuaibi poginulo šest vojnika.

Dodatnih šest života izgubljeno je u Iraku, kada se srušio zrakoplov za opskrbu gorivom KC-135.

Ovi događaji dodatno su pojačali pritisak na administraciju i otvorili pitanja o opravdanosti vojne intervencije.

Pad potpore među građanima

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina američkih birača ne podržava vojnu akciju protiv Irana. Prema anketi NBC-ja, prevladava stav da SAD nije trebao pokretati operacije u toj regiji.

Slične rezultate pokazalo je i istraživanje Reutersa i Ipsosa, prema kojem manje od trećine Amerikanaca podržava napad na Iran.

Usporedbe s prošlim ratovima dodatno naglašavaju razliku u raspoloženju javnosti. Godine 2001. čak 92 posto Amerikanaca podržavalo je rat u Afganistanu, dok je 2008. njih 76 posto podržavalo rat u Iraku.

Današnje brojke pokazuju znatno nižu razinu potpore, što upućuje na promjenu percepcije vojnih intervencija među građanima.