Bačić: Nakon potresa obnavljamo kvalitetnije i sigurnije, ali uz veće troškove

Proces obnove nakon potresa u Zagrebu i na Banovini napreduje, a najnoviji podaci pokazuju značajan broj dovršenih projekata. O tijeku radova i izazovima govorio je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić, ističući kako je prioritet stavljen na kvalitetu i sigurnost, čak i uz veće troškove.

Tisuće obnovljenih objekata diljem pogođenih područja

Ministar Branko Bačić naveo je kako je do sada završena obnova na oko 14.600 lokacija, dok je obnovljeno ukupno 55.000 stambenih jedinica. Dodao je i da su radovi trenutno u tijeku na još oko 1800 lokacija pogođenih zagrebačkim i petrinjskim potresom.

Posebno je istaknuo podatke za Sisačko-moslavačku županiju, gdje je izgrađeno 512 obiteljskih kuća te 45 novih višestambenih zgrada, čime se rješava stambeno pitanje brojnih stradalih obitelji.

Milijarde eura za obnovu javne infrastrukture

Govoreći o ukupnim ulaganjima, Bačić je naglasio kako je u obnovu zdravstvenih, obrazovnih i kulturnih objekata uloženo više od 4,6 milijardi eura. Pritom je riječ o projektima koji ne uključuju samo sanaciju štete, već i modernizaciju te povećanje sigurnosti i energetske učinkovitosti objekata.

Strategija: kvalitetnija obnova umjesto bržeg rješenja

Bačić je objasnio kako se od početka svjesno odustalo od bržeg modela obnove koji bi podrazumijevao vraćanje objekata u prvobitno stanje. Umjesto toga, odabrana je zahtjevnija, ali dugoročno isplativija metoda koja osigurava veću potresnu otpornost i veću vrijednost nekretnina.

Planovi do kraja desetljeća

Prema riječima ministra Bačića, preostaje još oko 4330 lokacija koje treba obnoviti, a plan je da svi radovi budu završeni do kraja desetljeća. Također je najavio kako bi izgradnja obiteljskih kuća trebala biti dovršena već tijekom sljedeće godine.

Globalni izazovi mogli bi usporiti obnovu

Bačić je upozorio i na moguće poteškoće koje dolaze izvan samog sustava obnove. Kao najveći izazov naveo je globalne ekonomske okolnosti, posebice rast cijena energenata i građevinskih materijala, što bi moglo utjecati na dinamiku i troškove daljnjih radova.

Struka podržava smjer obnove

Profesor Građevinskog fakulteta i član Savjeta za obnovu Josip Atalić izrazio je zadovoljstvo postignutim rezultatima. Istaknuo je kako je suradnja između struke i politike danas znatno bolja nego prije potresa te smatra da se obnova odvija u dobrom smjeru.

Atalić je također naglasio važnost toga da se stečena iskustva sustavno analiziraju i iskoriste za stvaranje učinkovitijeg sustava koji će biti spreman za buduće krizne situacije.

Najava novog zakona za krizne situacije

Ministar Bačić najavio je donošenje novog zakona koji bi obuhvatio širi odgovor na različite vrste katastrofa i nepogoda. Taj zakon, koji se neslužbeno naziva Zakonom o katastrofama, trebao bi biti upućen u javno savjetovanje do kraja godine.

Javne zgrade dobile novu vrijednost

Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost Irena Križ Šelendić istaknula je kako je u cjelovitu obnovu uključeno 229 javnih zgrada, uključujući bolnice, fakultete i objekte kulturne baštine.

Naglasila je da su ti objekti kroz obnovu dobili produženi vijek trajanja, veću otpornost te poboljšanu energetsku učinkovitost, čime su dobili dodatnu vrijednost u odnosu na stanje prije obnove.

Građevinski sektor stabiliziran uz pomoć stranih radnika

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj ocijenila je kako se građevinski sektor stabilizirao nakon početnih problema s nedostatkom radne snage.

Istaknula je kako su strani radnici odigrali ključnu ulogu u provedbi obnove te su tijekom vremena stekli dodatna znanja. Ipak, upozorila je na potrebu opreza u budućim investicijama kako bi se izbjegao scenarij pada sektora kakav se dogodio nakon 2011. godine.