Kekin otvorila veliku aferu: Gdje je završilo više od 200 milijuna eura u zdravstvu? Traži istragu i proziva Plenkovića

U fokusu političke rasprave ponovno se našla dugogodišnja suradnja države i privatnog zdravstvenog sektora, nakon što je saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin zatražila pokretanje saborskog istražnog povjerenstva vezanog uz slučaj Medikol.

Naglasila je kako je nužno rasvijetliti način na koji su tijekom gotovo dva desetljeća trošena značajna sredstva iz javnog zdravstvenog sustava.

„Tražimo osnivanje Istražnog povjerenstva o aferi Medikol jer hrvatska javnost nakon gotovo 20 godina mora dobiti odgovore na neka jednostavna pitanja”, poručila je Kekin na konferenciji za medije u Saboru.

Više od 200 milijuna eura u središtu pitanja

Prema procjenama koje su iznesene u javnosti, Poliklinici Medikol je od 2007. godine isplaćeno više od 200 milijuna eura javnog novca. Upravo taj podatak otvorio je pitanje transparentnosti i opravdanosti modela u kojem država plaća usluge privatnom pružatelju.

Kekin smatra kako građani imaju pravo znati na koji je način taj novac utrošen i zašto država nije ranije investirala u vlastitu opremu, posebno imajući u vidu da su stručnjaci godinama upozoravali na potrebu nabave PET/CT uređaja u javnom sustavu.

Zašto država nije kupila vlastite uređaje?

Jedno od ključnih pitanja odnosi se na odluke zdravstvenog sustava iz prošlosti. Prema navodima, uređaji su se mogli nabaviti po znatno nižoj cijeni od iznosa koji se kroz godine isplaćivao za usluge.

Radiolozi su još 2006. tražili uvođenje PET/CT tehnologije u javne bolnice, dok je 2011. Hrvatsko društvo radiologa upozoravalo da bi dugotrajno oslanjanje na privatni sektor moglo imati negativne posljedice za sustav.

Tko je održavao takav model?

Zatraženo istražno povjerenstvo trebalo bi, između ostalog, utvrditi političku i administrativnu odgovornost za održavanje postojećeg modela.

Kekin je najavila da bi pred povjerenstvo trebali biti pozvani brojni bivši i sadašnji dužnosnici – od premijera i ministara zdravstva do čelnika zdravstvenih institucija i HZZO-a.

Posebno je naglasila potrebu da se ispita kako je moguće da je država surađivala s privatnim subjektom koji je u jednom razdoblju imao financijske poteškoće i dugovanja.

Pitanja o dugovima i financijskom poslovanju

Dio rasprave odnosi se i na razdoblje kada je Medikol bio u predstečajnoj nagodbi te imao dugovanja prema državi, bolnicama i dobavljačima.

„Kako je moguće da država sklapa desetke milijuna eura godišnje teške ugovore s akterom koji joj je dugovao kroz neplaćene poreze? Jesu li svi dugovi doista plaćeni? Postoji legitimno pitanje jesu li građani, uz milijune koje Medikol dobiva iz HZZO-a, na kraju plaćali i otpis njegovih dugova”, izjavila je Kekin.

Dodala je i da su pojedini ministri zdravstva ranije govorili o pritiscima vezanim uz ugovore s tom ustanovom.

Kritike na račun aktualne vlasti

Iako ističe da problem traje godinama i obuhvaća više vlada, Kekin tvrdi da aktualna vlast nije prekinula postojeću praksu.

„Javnost mora dobiti odgovore, građani imaju pravo znati. Mi nećemo odustati od ove teme i tražit ćemo odgovore do kraja. Očito je, i to mora biti jasno svakom građaninu ove zemlje, da se ovakvog Medikola nećemo riješiti dok se ne riješimo HDZ-a”, poručila je.

Medikol odbacuje optužbe i ističe rezultate

Na prozivke je reagirala i Poliklinika Medikol, koja je u priopćenju odbacila tvrdnje o nepravilnostima te istaknula svoju ulogu u razvoju PET/CT dijagnostike u Hrvatskoj.

Navode kako su još tijekom gospodarske krize 2008. pokrenuli značajna ulaganja kako bi osigurali dostupnost te dijagnostike, te da su od 2009. do kraja 2025. omogućili pretrage za gotovo 155.000 pacijenata u više gradova bez lista čekanja.

Kako funkcionira model plaćanja

Iz Medikola naglašavaju da cijene i broj usluga određuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a isti uvjeti vrijede i za privatne i za javne ustanove.

Ističu i razliku u načinu financiranja – privatnim ustanovama se usluge plaćaju po izvršenju, dok javne bolnice većinu sredstava dobivaju unaprijed.

„S ovakvim udjelom, privatni pružatelji ne predstavljaju strukturni fiskalni rizik već kvalitetno dopunjuju kapacitete zdravstvenog sustava. Tvrdnje da bi se iznos namijenjen za PET/CT pretragu mogao iskoristiti za kupnju određenog broja dodatnih uređaja pokazuje suštinsko nerazumijevanje funkcioniranja zdravstvenog sustava: riječ je o trošku po izvršenoj usluzi, a ne o proračunskim sredstvima namijenjenim za investicije u zdravstvu”, poručuju iz Medikola.

Spor oko dugova i ulaganja u bolnice

U priopćenju se osvrću i na predstečajnu nagodbu, za koju tvrde da je provedena u skladu sa zakonom, bez otpisa dugova.

Također ističu ulaganja u KBC Rijeka, uz tvrdnju da su nakon revizije utvrđena njihova potraživanja prema bolnici.

„Time je utvrđeno da Poliklinika Medikol ima potraživanja prema KBC-u Rijeka u iznosu od 72.399,06 eura. Iz toga proizlazi da je Medikol u pretplati, suprotno netočnim navodima o dugovanju”, navodi se.

Naglasak na pacijentima i medicinskim kriterijima

Iz Medikola poručuju da su pacijenti od početka u središtu njihova djelovanja te odbacuju tvrdnje o nepotrebnim pretragama.

„Izričito odbacujemo difamatorne navode o “nepotrebno provedenim PET/CT pretragama”. Svaku PET/CT pretragu od prvog dana rada Poliklinike Medikol ne indiciraju naši liječnici već se odobrava isključivo na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije i preporuke liječnika specijalista koji upućuje pacijenta, uz obveznu konzilijarnu procjenu stručnjaka Poliklinike Medikol, pri čemu se PET/CT provodi samo kada predstavlja najbolju dijagnostičku opciju za pacijenta – bez obzira na to dolazi li putem uputnice ili plaća privatno”, poručili su.