Hrvatska uzvraća udarac: Mađarska iza leđa Zagreba ruši odgovornost Hernadija!

Napetosti između Hrvatske i Mađarske ponovno su izbile u prvi plan nakon najnovijih informacija vezanih uz pravosudni epilog slučaja Zsolta Hernádija. Dok iz Budimpešte stižu poruke o nepriznavanju hrvatske presude, iz Zagreba dolazi oštar odgovor uz tvrdnje o dugotrajnom izbjegavanju suradnje i pokušajima diskreditacije domaćih sudskih odluka.

Hrvatsko ministarstvo: Odluka je pokušaj obezvrjeđivanja presude

Iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije poručuju kako nemaju službenu potvrdu o odluci mađarskih tijela, no jasno ističu stav o mogućim implikacijama takvog poteza.

„U slučaju da je navedena informacija točna, predmetnu odluku tumačimo kao još jedan pokušaj nadležnih tijela Mađarske da se obezvrijedi kazneni postupak vođen u Republici Hrvatskoj protiv Zsolta Hernadija i da se na deklaratornoj razini odbaci njegova kaznena odgovornost u odnosu na kaznena djela za koja je u Republici Hrvatskoj pravomoćno proglašen krivim“, navode iz ministarstva.

Dodaju i kako tijekom cijelog procesa hrvatska strana nije imala adekvatnu suradnju mađarskih institucija, što dodatno produbljuje nepovjerenje između dviju država.

MOL: Sud u Budimpešti odbio priznati hrvatsku presudu

Povod reakciji hrvatskih vlasti bila je objava MOL-a u kojoj se navodi završetak postupka vezanog uz priznavanje strane sudske odluke. Prema njihovim navodima, mađarski sud donio je konačnu odluku sredinom ožujka.

„U svojoj konačnoj presudi donesenoj 18. ožujka, Sud u Budimpešti odlučio je da Mađarska neće uzeti u obzir niti priznati pravomoćne osuđujuće presude koje su hrvatski sudovi izrekli protiv Zsolta Hernádija, predsjednika Uprave i glavnog izvršnog direktora MOL Grupe“, poručuju iz MOL-a.

Ističe se kako je u skladu s pravilima Europske unije bilo potrebno procijeniti usklađenost presude s mađarskim zakonodavstvom i temeljnim pravnim načelima Unije.

Postupak bez suradnje dviju država

Prema informacijama iz hrvatskog ministarstva, postupak koji se vodio u Mađarskoj nije bio rezultat koordinacije između pravosudnih tijela dviju država.

Riječ je, kako navode, o internom procesu koji se odnosio isključivo na pitanje priznavanja pravnih učinaka presude, uključujući njezine posljedice i eventualnu rehabilitaciju.

Istovremeno, hrvatska strana ponovno naglašava dugogodišnji problem u komunikaciji i suradnji.

„U Ministarstvu pravosuđa ističu da su nadležna tijela Mađarske tijekom cijelog postupka koji se u Republici Hrvatskoj vodio protiv Zsolta Hernadija sustavno odbijala suradnju i provođenje postupaka u skladu s pravom EU“

Korijeni slučaja: Sporni ugovori i optužbe za korupciju

Slučaj INA – MOL vuče korijene iz razdoblja kraja 2000-ih godina, kada su sklopljeni ugovori 2008. i 2009. godine. Upravo ti dokumenti kasnije postaju temelj za optužbe o korupciji.

Već početkom sljedećeg desetljeća, točnije 2010. i 2011., hrvatska tijela pokreću istrage protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i Zsolta Hernádija.

Dok Hrvatska nastavlja kazneni progon, Mađarska u istom razdoblju provodi vlastitu istragu protiv Hernádija, ali je zaključuje bez podizanja optužnice.

Razilaženje pravosudnih puteva

U godinama koje slijede dolazi do sve izraženijeg razilaženja između dvaju pravosudnih sustava. Hrvatski sudovi nastavljaju postupke, no Ustavni sud Republike Hrvatske 2015. i 2016. ukida donesene presude zbog povreda prava na pravično suđenje te predmete vraća na početak.

Paralelno s time, međunarodni arbitražni postupci donose dodatne dimenzije slučaju. Tijela poput UNCITRAL-a u Ženevi i ICSID-a u Washingtonu zaključuju da prema njihovim kriterijima korupcija nije dokazana.

U međuvremenu, INTERPOL ukida međunarodnu tjeralicu za Hernádijem, što dodatno komplicira situaciju.

Europski uhidbeni nalog odbijen

Godine 2018. dolazi do još jednog ključnog trenutka. Mađarski sud odbija postupiti po europskom uhidbenom nalogu koji je izdala Hrvatska.

U toj odluci, osim pitanja pravičnog suđenja, istaknuto je i da je Hernádi osoba od posebnog značaja za mađarsko gospodarstvo.

Pravomoćna presuda i novi pravni koraci

Unatoč svim preprekama, hrvatski sudski proces završava 2021. godine pravomoćnom osuđujućom presudom protiv Hernádija. Time se prvi put otvara mogućnost da se takva odluka pokuša priznati i izvan granica Hrvatske.

U narednim godinama pokrenut je postupak u Mađarskoj upravo s tim ciljem – razmatranja priznanja presude. Njegov ishod sada je poznat kroz objavu MOL-a, koja je izazvala novu eskalaciju pravnog i političkog spora između dviju država.

Dugotrajni spor bez konačnog rješenja

Slučaj Hernádi tako ostaje jedno od najdugotrajnijih i najsloženijih pravosudnih pitanja u odnosima Hrvatske i Mađarske. Različite odluke nacionalnih sudova, međunarodnih arbitraža i policijskih tijela stvorile su višeslojnu pravnu situaciju bez jedinstvenog zaključka.

Najnoviji razvoj događaja dodatno potvrđuje da se spor ne približava brzom rješenju, već ulazi u novu fazu napetosti i međusobnih optužbi.