Bruxelles izgubio strpljenje: EU razmatra sankcije Vučiću, spremaju udar koji bi Srbiju mogao ozbiljno pogoditi

U Europskom parlamentu ponovno je otvorena rasprava o stanju u Srbiji i njezinu približavanju Europskoj uniji, a dio zastupnika upozorio je na sve ozbiljnije probleme u reformama i odnosima s Bruxellesom. U središtu rasprave našao se nacrt izvješća o napretku Srbije, koji je predstavio parlamentarni izvjestitelj za tu zemlju Tonino Picula.

Tijekom rasprave ocijenjeno je da se situacija u Srbiji tijekom posljednjih godinu dana dodatno pogoršala, dok se cilj članstva u Europskoj uniji sve češće spominje samo na deklarativnoj razini. U tom kontekstu dio zastupnika otvorio je i pitanje mogućeg obustavljanja financijske pomoći koju Srbija dobiva iz europskih fondova.

Picula: reforme su usporene, a u nekim područjima i nazaduju

Predstavljajući nacrt izvješća, Picula je upozorio da je napredak Srbije prema članstvu u Europskoj uniji ozbiljno usporen.

“Nažalost, reforme Srbije vezane za pristupanje EU uglavnom su znatno usporene. U nekim segmentima su i nazadovale, što je posebno vidljivo u područjima vladavine prava i standarda demokracije kao sustava”, rekao je.

Prema njegovim riječima, tempo pristupnih pregovora već godinama stagnira, a razlog za to vidi u više faktora. Među njima su ograničeni pomaci u dijalogu s Kosovom, nedovoljno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije te opći nedostatak političke volje za ozbiljnije reforme.

Kritika politike popuštanja prema Srbiji

Picula je u raspravi kritizirao i pristup dijela europskih političara koji su, kako je rekao, godinama tolerirali takvu situaciju u ime stabilnosti u regiji.

“Politika gledanja kroz prste i forsiranja stabilnosti kao alibija od strane nekih europskih aktera nisu donijeli rezultate u transformaciji zemlje nego su je nažalost samo udaljili od članstva”, rekao je Picula.

Dodao je da postoje jasni primjeri koji pokazuju razliku između deklarativne podrške europskom putu i stvarnih političkih poteza. Kao ilustraciju naveo je nesudjelovanje predsjednika Aleksandra Vučića na samitu EU – zapadni Balkan u prosincu prošle godine te njegovo sudjelovanje na vojnoj paradi u Moskvi prošlog svibnja.

Poziv na suradnju oko nestalih i ratnih zločina

U raspravi je naglašeno da dobrosusjedski odnosi predstavljaju ključan uvjet za približavanje Europskoj uniji. Picula je pritom posebno istaknuo pitanja koja i dalje opterećuju odnose u regiji.

“U tom se kontekstu očekuje od Srbije da aktivnije i konstruktivnije sudjeluje u utvrđivanju sudbine osoba nestalih u ratovima u Hrvatskoj, BiH i Kosovu. Jednako tako, pozivam nadležne u Srbiji da surađuju s pravosudnim tijelima zemalja članica na procesuiranju ratnih zločina iz devedesetih”, rekao je.

Oštre riječi iz liberalnog kluba

Među najkritičnijim sudionicima rasprave bio je austrijski zastupnik Helmut Brandstaetter iz liberalne skupine Renew.

“Siguran sam da srbijanska vlada ne želi ući u Europsku uniju, ono što želi jest samo novac od EU”, rekao je.

Dodao je da se često događa da vlasti u Srbiji građanima predstavljaju projekte financirane europskim sredstvima kao vlastite uspjehe.

“Europska unija dovoljno je glupa da tamo daje novac, a onda čak i ne pazi što s njim radi”, rekao je.

Sličnu dilemu otvorio je i Picula kada je istaknuo: “Upitno je koliko je ova stagnacija pa i nazadovanje Srbije na europskom putu komplementarna s isplatama iz Plana rasta EU.”

Kritike zbog odnosa prema medijima i civilnom društvu

Tijekom rasprave više zastupnika upozorilo je i na pogoršanje uvjeta za rad medija i organizacija civilnog društva u Srbiji. Spomenuto je i da je izaslanstvo Europskog parlamenta nedavno tijekom boravka u Beogradu bilo izloženo neprijateljskom tretmanu u provladinim medijima.

Negativne komentare na račun europskih zastupnika, prema navodima iz rasprave, iznosili su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić te predsjednica parlamenta Ana Brnabić, a posebno je bio napadan upravo izvjestitelj Picula.

Njegovi kolege u Europskom parlamentu tom su mu prilikom izrazili solidarnost.

Zovko i Stier upozoravaju na udaljavanje Srbije od europskih vrijednosti

Hrvatska zastupnica Željana Zovko pozvala je građane Srbije da pokažu jasniju potporu europskom putu zemlje.

“Građane Srbije da pokažu svoju istinsku proeuropsku vjeru i da pozovu srpsku vladu na odgovornost, jer ono što se događa Srbiji nije proeuropsko”, rekla je.

Dodala je kako Srbija ima priliku suočiti se s prošlošću, otvoriti arhive i rasvijetliti sudbinu nestalih osoba iz ratova devedesetih.

Sličan stav iznio je i Davor Ivo Stier, koji je upozorio da se zemlja sve više udaljava od europskog puta.

“Društvo u Srbiji je polarizirano i duboko podijeljeno, a želja za ulaskom u EU ostaje deklarativna dok se odmiču od europskih vrijednosti, posebno u pogledu slobode okupljanja te medijske i akademske slobode. Pritom se Srbija odbija jasno svrstati s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom te istodobno jača vojnu suradnju s Rusijom i Kinom i nabavlja ne samo obrambene sustave već skupo i sofisticirano ofenzivno oružje, poput kineskih supersoničnih raketa”, rekao je.

Stier je također upozorio na razlike u položaju nacionalnih manjina, naglašavajući da je status mađarske zajednice znatno poboljšan, dok i dalje postoje problemi u ostvarivanju prava rumunjske, bugarske i hrvatske manjine.

Dio zastupnika branio Srbiju

U raspravi su se ipak čuli i glasovi koji su branili Srbiju. Zastupnica Annamaria Vicsek, koja dolazi iz Vojvodine i u Europski parlament je izabrana na listi mađarskog Fidesza, ocijenila je da izvješće nije objektivno.

Rekla je da Piculino izvješće “nije kritika nego politički sud” te da se u tekstu premalo govori o pozitivnim pomacima.

Poljski zastupnik Grzegorz Braun ocijenio je da se u raspravi pokazao osjećaj superiornosti prema Srbiji.

“Ne želim biti jedan od samozvanih učitelja demokracije, radije bih svima preporučio – neka drugi žive kako žele, a Srbiji ne bih preporučio da se pridruži Europi”, rekao je Braun, zaključivši govor rečenicom “Kosovo je Srbija”.

Glasanje o izvješću očekuje se početkom ljeta

U završnom obraćanju Picula je rekao da rasprava pokazuje kako je europski put Srbije trenutno ozbiljno ugrožen.

Naglasio je da se ključni elementi potrebni za napredak prema članstvu često namjerno stavljaju po strani, unatoč činjenici da Srbija kao kandidatkinja ima velik utjecaj na političku stabilnost zapadnog Balkana.

Članovi odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta imaju rok do 9. travnja za podnošenje amandmana na izvješće. Glasanje o dokumentu očekuje se 3. ili 4. lipnja, nakon čega će biti upućen na raspravu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.