Trump: Ubije li me Iran, evo što će biti s tom zemljom

Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovno su u središtu međunarodne politike nakon nove razmjene prijetnji između američkog predsjednika Donalda Trumpa i visokih iranskih dužnosnika.

U javnom prostoru pojavile su se izjave koje dodatno podižu političke tenzije, a u središtu rasprave našla se mogućnost atentata na američkog predsjednika i potencijalne posljedice takvog scenarija.

Iranski dužnosnik zaprijetio “eliminacijom”

Situacija je eskalirala nakon što je Ali Larijani, jedan od najutjecajnijih iranskih političara i tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, uputio izravnu poruku američkom predsjedniku.

Na društvenoj mreži X napisao je:

“Iran se ne boji vaših praznih prijetnji. Čak i oni veći od vas nisu mogli eliminirati iransku naciju. Brinite se sami o sebi kako vi ne biste bili eliminirani”.

Poruka je uslijedila nakon Trumpovih ranijih upozorenja Iranu povezanih s Hormuškim tjesnacem, jednim od najvažnijih energetskih koridora na svijetu kroz koji prolazi velik dio globalne trgovine naftom.

Hormuški tjesnac u središtu geopolitičkih napetosti

Američki predsjednik ranije je poručio da bi Sjedinjene Države mogle reagirati snažno ako Iran ne dopusti slobodan prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac.

Trump je upozorio da bi eventualni američki odgovor mogao biti “20 puta snažniji” nego ranije, naglašavajući stratešku važnost tog pomorskog prolaza.

Zatvaranje tjesnaca odmah je utjecalo na globalno tržište energenata, uzrokujući rast cijena nafte i energenata u mnogim državama, uključujući i SAD.

Prijetnje atentatom spominjale se i ranije

Ovo nije prvi put da američke institucije upozoravaju na potencijalne prijetnje Trumpovu životu povezane s Iranom.

Američke obavještajne službe još su 2024. godine obavijestile tadašnjeg predsjedničkog kandidata Trumpa da postoje informacije o mogućim planovima atentata.

Sam Trump je u jednom televizijskom intervjuu izjavio da su ga upravo takve informacije potaknule na donošenje određenih političkih odluka u odnosima s Iranom.

– Sredio sam ja njega prije nego što je on uspio mene. Sredio sam ja prvi njega – rekao je Trump.

U međuvremenu je američki sud u Brooklynu osudio Pakistanca Asifa Merchanta, koji je bio optužen za sudjelovanje u planu organiziranja atentata na Trumpa. Uhićen je u srpnju 2024., a prema navodima iz sudskog postupka tvrdio je da su ga za tu operaciju regrutirale iranske vlasti.

Trumpova poruka Iranu

Američki predsjednik je još prošle godine javno odgovorio na scenarij eventualnog atentata.

Govoreći o mogućoj odgovornosti Irana, Trump je iznio vrlo oštru poruku.

– Bilo bi grozno za njih da to učine. Kad bi to učinili, bili bi izbrisani s lica zemlje. To bi bio kraj. Ne bi ništa ostalo – rekao je Trump prošle godine.

Takva retorika dodatno je zaoštrila odnose između dviju država koje su već godinama u političkom i sigurnosnom sukobu.

Povijesni planovi američkog odgovora

Pitanje mogućeg napada na američkog predsjednika otvara i šire pitanje američkih sigurnosnih protokola.

Dok današnje procedure nisu u potpunosti javno dostupne, povijesni dokumenti iz razdoblja Hladnog rata pokazuju koliko su takvi scenariji nekada bili ozbiljno razmatrani.

Prema tadašnjim planovima, Sjedinjene Države imale su strategiju prema kojoj bi u slučaju da neka država ubije američkog predsjednika bio pokrenut “automatski i potpuni nuklearni napad” na potencijalnog protivnika.

Takav plan bio je usmjeren ponajprije prema Sovjetskom Savezu i Kini, a vrijedio je sve do 1968. godine, kada ga je tadašnji predsjednik Lyndon B. Johnson revidirao.

Prema dostupnim informacijama, strategija je predviđala mogućnost masovnog nuklearnog odgovora čak i ako napad na predsjednika nije bio izravno povezan s državnim vrhom protivničke zemlje.

U aktualnom geopolitičkom kontekstu retorika između Washingtona i Teherana dodatno se zaoštrava, dok diplomatski i sigurnosni krugovi prate razvoj događaja koji bi mogao imati šire posljedice za međunarodne odnose i globalnu sigurnost.