Onkolog otkrio 5 namirnica koje rak “ne podnosi”, mnogi ih već imaju u kuhinji

Rak i dalje predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih izazova današnjice, a znanstvenici i liječnici kontinuirano traže načine kako smanjiti rizik od razvoja ove bolesti. Iako ne postoji jednostavno rješenje niti jedna namirnica koja može spriječiti rak, stručnjaci sve češće ističu važnost zdrave prehrane i životnih navika.

Prema riječima poznatog onkologa dr. Andréa Goya, voditelja onkologije u John Theurer Cancer Centeru u američkoj saveznoj državi New Jersey, ključ prevencije ne nalazi se u jednoj „čudesnoj“ namirnici, već u cjelokupnom načinu prehrane.

“Unatoč tome, znanost dosljedno ukazuje na prehranu koja je pretežno biljnog podrijetla i bogata vlaknima”, rekao je Goy za New York Post.

Stručnjaci naglašavaju kako takva prehrana može smanjiti upalne procese u tijelu, pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine te ograničiti izloženost potencijalno štetnim tvarima koje mogu povećati rizik od bolesti.

Jedna skupina namirnica koja se posebno često spominje u znanstvenim istraživanjima je bobičasto voće.

Borovnice, jagode, maline i kupine bogate su antocijaninima, pigmentima koji im daju karakterističnu tamnu boju, ali i snažna antioksidativna svojstva. Prema dostupnim istraživanjima, fitokemikalije iz bobičastog voća mogu pomoći u smanjenju oštećenja DNK, ublažavanju kroničnih upala te podržavanju prirodnih mehanizama popravka stanica.

Zbog toga se bobičasto voće često preporučuje kao dio raznolike i uravnotežene prehrane.

Među namirnicama koje se često povezuju s pozitivnim učincima na zdravlje nalaze se i rajčice.

Ovo popularno voće jedan je od najvažnijih prehrambenih izvora likopena, snažnog antioksidansa iz skupine karotenoida. Neka istraživanja ukazuju na povezanost između likopena i smanjenog rizika od raka prostate.

Zanimljivo je da rajčice mogu biti korisne i kada su termčki obrađene, primjerice u umacima ili juhama, jer se likopen u takvom obliku lakše apsorbira u organizmu.

Važnu ulogu u zdravoj prehrani imaju i cjelovite žitarice.

Namirnice poput zobi, smeđe riže, kvinoje ili kruha od cjelovitog pšeničnog brašna bogate su prehrambenim vlaknima, koja imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja probavnog sustava.

Vlakna mogu pomoći u regulaciji tjelesne težine, podršci zdravom crijevnom mikrobiomu te smanjenju rizika od raka debelog crijeva.

“Vlakna su jedan od prehrambenih čimbenika čija je uloga u prevenciji raka najdosljednije potvrđena u znanstvenim istraživanjima”, dodao je dr. Goy.

Posebnu pažnju nutricionisti posvećuju i povrću iz porodice kupusnjača, poznate pod latinskim nazivom Brassica.

U ovu skupinu ubrajaju se brokula, cvjetača, prokulice, kupus, kelj, rikola, ali i repa, rotkvice te bok choy.

Takvo povrće sadrži glukozinolate, prirodne spojeve koji se tijekom pripreme hrane pretvaraju u biološki aktivne tvari poput sulforafana.

“Laboratorijska i translacijska istraživanja sugeriraju da sulforafan može pomoći u detoksikaciji kancerogenih tvari, smanjiti oksidativni stres i podržati mehanizme zaštite DNK”, objasnio je liječnik.

Na popisu namirnica koje stručnjaci često povezuju s preventivnim djelovanjem nalaze se i češnjak te luk.

Ove namirnice iz porodice lukova oslobađaju organosumporne spojeve kada se nasjeckaju ili zgnječe, a upravo ti spojevi odgovorni su za njihov prepoznatljiv miris i okus.

Prema dostupnim eksperimentalnim podacima, ti spojevi mogu utjecati na inhibiciju rasta tumorskih stanica te podržati procese detoksikacije organizma.

“Eksperimentalni podaci pokazuju da ovi spojevi mogu inhibirati rast tumorskih stanica, podržati putove detoksikacije i povezuju se s nižim stopama raka probavnog sustava”, rekao je dr. Goy.

Stručnjaci ističu kako prehrana predstavlja samo jedan dio šire slike kada je riječ o prevenciji bolesti.

Osim pravilne prehrane, važni su i redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, izbjegavanje duhana te umjeren unos alkohola, kao i redoviti liječnički pregledi koji omogućuju rano otkrivanje bolesti.

Liječnici također naglašavaju kako promjene životnih navika mogu imati dugoročan utjecaj na zdravlje organizma, zbog čega sve više istraživanja ukazuje na važnost uravnoteženog načina života i raznolike prehrane.