Znanstvenici otkrili rani signal smrtonosne bolesti: pojavljuje se godinama prije prvih simptoma
Znanstvenici su napravili važan korak prema ranijem otkrivanju raka gušterače, jedne od najsmrtonosnijih malignih bolesti. Novo istraživanje pokazuje da se prvi biološki signali bolesti mogu pojaviti...
Znanstvenici su napravili važan korak prema ranijem otkrivanju raka gušterače, jedne od najsmrtonosnijih malignih bolesti. Novo istraživanje pokazuje da se prvi biološki signali bolesti mogu pojaviti godinama prije nego što pacijent osjeti bilo kakve simptome, što bi u budućnosti moglo značajno promijeniti način dijagnosticiranja i liječenja ove bolesti.
Ključne točke
Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Gastroenterology, a istraživački tim otkrio je dosad nepoznat obrazac ponašanja stanica u gušterači koji se javlja u vrlo ranoj fazi razvoja tumora.
Kako nastaju prvi znakovi bolesti
Prema nalazima znanstvenika, pretkancerogene stanice u gušterači ne pojavljuju se nasumično, već se počinju organizirati u male skupine unutar tkiva. Istraživači te skupine opisuju kao svojevrsna “stanična susjedstva”.
U tim mikrookruženjima dolazi do interakcije između pretkancerogenih stanica i stanica imunološkog sustava. Upravo ta blizina, pokazuje istraživanje, može igrati ključnu ulogu u razvoju bolesti.
Naime, takve skupine stanica mogu utjecati na imunološke stanice i smanjiti njihovu sposobnost obrane organizma, čime se stvaraju uvjeti u kojima se tumor kasnije može razviti.
Znanstvenici smatraju da bi razumijevanje ovog procesa moglo otvoriti vrata novim metodama ranog otkrivanja bolesti.
Zašto je rak gušterače posebno opasan
Rak gušterače ubraja se među najagresivnije oblike karcinoma. Problem je što se u ranoj fazi gotovo nikada ne otkriva jer bolest često ne uzrokuje jasne simptome.
Statistike pokazuju koliko je bolest teška: samo jedan od četiri pacijenta preživi dulje od godinu dana nakon postavljanja dijagnoze.
Liječnici se često suočavaju s dodatnim problemom – tumor gušterače teško je otkriti klasičnim pregledom. Gušterača je relativno mala žlijezda smještena duboko u trbušnoj šupljini, iza želuca, pa se promjene često otkriju tek kada bolest već uznapreduje.
Upravo zato znanstvenici sve više pozornosti usmjeravaju na najranije molekularne promjene u tkivu, koje bi mogle upozoriti na opasnost mnogo prije pojave simptoma.
Istraživanje provedeno na ljudskom i životinjskom tkivu
Studiju su vodili stručnjaci s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, a u istraživanju su koristili napredne tehnike mikroskopije i genetske analize.
Analizirani su uzorci tkiva miševa i ljudi, kako bi se utvrdilo pojavljuju li se isti obrasci razvoja bolesti.
Rezultati su pokazali da se pretkancerogene stanice rano grupiraju unutar lezija u gušterači, često vrlo blizu imunoloških stanica koje su zadužene za obranu organizma.
Ta blizina može potaknuti obrasce ekspresije gena koji smanjuju imunološki odgovor, što znači da se mehanizam kojim se tumor skriva od obrambenog sustava tijela može pokrenuti znatno ranije nego što se dosad pretpostavljalo.
Jedna od autorica studije, imunologinja dr. Sharona Tornovsky-Babeay, pojasnila je značaj otkrića.
“Razumijevanjem procesa formiranja i razvoja lezija, mogli bismo bolje identificirati lezije visokog rizika i, u budućnosti, osmisliti strategije koje interveniraju prije nego što se rak u potpunosti razvije.”
Znanstvenici su pritom uočili slične obrasce u ljudskom tkivu i u modelima na životinjama, što dodatno potvrđuje važnost dobivenih rezultata.
Što sve povećava rizik od raka gušterače
Točan uzrok većine slučajeva raka gušterače još uvijek nije potpuno razjašnjen, ali stručnjaci su identificirali nekoliko čimbenika koji mogu povećati rizik.
Među najvažnijima su:
- pušenje
- pretjerana konzumacija alkohola
- pretilost
- nezdrava prehrana
- starija životna dob
Gotovo polovica slučajeva dijagnosticira se kod osoba starijih od 75 godina, no posljednjih godina liječnici primjećuju i zabrinjavajući trend – bolest se sve češće otkriva kod mlađih dobnih skupina, osobito kod žena.
Velik dio tog porasta povezuje se s duktalnim adenokarcinomom gušterače, najčešćim i najagresivnijim oblikom ovog karcinoma.
Uloga prehrane u razvoju bolesti
U isto vrijeme kada su objavljeni rezultati ovog istraživanja, objavljena je i velika studija koja je analizirala povezanost prehrane i rizika od raka.
Prema tim rezultatima, vegetarijanci imaju oko 21 posto manju vjerojatnost razvoja karcinoma u odnosu na osobe koje redovito konzumiraju meso.
Stručnjaci objašnjavaju da bi jedan od razloga mogao biti način pripreme mesa. Tijekom termičke obrade, osobito kod crvenog i prerađenog mesa, mogu nastati kemijski spojevi poznati kao nitrozamini, koji se povezuju s povećanim rizikom od raka.
S druge strane, istraživači upozoravaju da je moguće kako dio razlike proizlazi iz činjenice da osobe koje ne jedu meso često imaju niži indeks tjelesne mase, što također može smanjiti rizik od bolesti.
Ipak, znanstvenici naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se točno utvrdilo koji čimbenici imaju najveći utjecaj na razvoj raka gušterače.
U međuvremenu, istraživački tim nastavlja analizirati najranije promjene u tkivu gušterače, nadajući se da bi nova saznanja mogla pomoći u razvoju testova koji bi bolest otkrivali godinama prije nego što postane opasna po život.
