NAFTNI ŠOK KAKAV SE NE PAMTI OD 1988.: cijene eksplodirale, a Vlada hitno sazvala sjednicu

Globalna tržišta započela su tjedan u znaku snažnih potresa. Cijene nafte jutros su doživjele najveći dnevni skok još od 1988. godine, što je izazvalo nervozu na svjetskim burzama i nagli pad dionica u Aziji. U isto vrijeme u Hrvatskoj se očekuje odluka Vlade o novim ograničenjima cijena goriva, dok procjene već sada najavljuju osjetno poskupljenje dizela i benzina.

Nagla promjena na energetskom tržištu povezuje se s eskalacijom sukoba na Bliskom istoku, koji je poremetio transport nafte kroz jedan od najvažnijih energetskih koridora svijeta.

Burze u Aziji u slobodnom padu

Na azijskim burzama u ponedjeljak ujutro zavladala je panika među ulagačima. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica pao je više od 3 posto, dok su pojedina tržišta zabilježila još dramatičnije gubitke.

Pad je zahvatio gotovo cijelu regiju:

1. Šangaj
2. Hong Kong
3. Tokio
4. Seul
5. Mumbai
6. Sydney

Cijene dionica pale su između 1,1 i čak 8 posto.

Posebno dramatična situacija zabilježena je u Južnoj Koreji, gdje je Kospi indeks potonuo više od 8 posto, zbog čega je trgovanje na burzi na kratko bilo zaustavljeno.

Stručnjaci ističu kako je tržišta uzdrmao najveći dnevni skok cijena nafte još od 1988. godine, što je izazvalo lančanu reakciju na globalnim financijskim tržištima.

Cijene nafte eksplodirale preko noći

Na američkom tržištu barel nafte jutros se kretao oko 116,65 dolara, što je približno 28 posto više nego u petak navečer.

Istodobno je na londonskom tržištu cijena skočila na 117,55 dolara po barelu, uz rast od oko 27 posto.

Time je “crno zlato” dosegnulo najviše razine još od srpnja 2022. godine, a brzina rasta cijena iznenadila je i iskusne analitičare.

Uzrok naglog skoka leži u novoj eskalaciji sukoba na Bliskom istoku. Nakon nedavnih napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, transport nafte kroz Hormuški tjesnac praktički je paraliziran.

Taj prolaz jedna je od najvažnijih energetskih arterija na svijetu, kroz koju prolazi velik dio globalne trgovine naftom i ukapljenim plinom.

Smanjena proizvodnja dodatno pogoršava situaciju

Poremećaji u transportu energenata brzo su se prelili na proizvodnju.

Kako se nafta trenutačno ne može normalno izvoziti iz dijela Bliskog istoka, skladišta u nekim državama brzo su se napunila. Zbog toga su Irak i Kuvajt već počeli smanjivati proizvodnju, što dodatno smanjuje ponudu na globalnom tržištu.

U takvim okolnostima svaka nova vijest o sukobu može dodatno uzdrmati cijene energenata.

Situaciju dodatno komplicira politički razvoj u Iranu. U nedjelju je za novog vrhovnog vođu imenovan Modžtaba Hamenei, sin nedavno ubijenog ajatolaha Hameneija.

Analitičari taj potez tumače kao znak da tvrda politička linija ostaje na vlasti u Teheranu, unatoč otvorenom sukobu sa SAD-om i Izraelom.

Strah investitora od nove energetske krize

Zbog blokade Hormuškog tjesnaca ulagači strahuju da bi visoke cijene nafte mogle potrajati dulje nego što se očekivalo.

Na to upozorava i glavni ekonomist banke JPMorgan, Bruce Kasman.

„Svjetsko gospodarstvo ovisno je o isporukama nafte i prirodnog plina s Bliskog istoka kroz Hormuški tjesnac. Kratkoročno očekujemo rast cijena nafte prema 120 dolara po barelu, no vjerojatno će uslijediti pad cijena kada se sukob smiri”, piše Bruce Kasman, glavni ekonomist u banci JPMorgan, u osvrtu na situaciju na tržištima.

Prema njegovim procjenama, cijene bi se do sredine godine mogle stabilizirati oko 80 dolara po barelu, ali bi i takav scenarij mogao oslabiti globalno gospodarstvo.

Kasman procjenjuje da bi:

1. rast svjetskog gospodarstva mogao pasti za 0,6 postotnih bodova
2. inflacija bi mogla porasti za oko 1 postotni bod

Upozorava i na dodatni rizik.

„širi i dugotrajniji sukob mogao bi potaknuti cijene nafte znatno iznad 120 dolara po barelu, što bi povećalo rizik od globalne recesije”, piše Kasman.

Pad se očekuje i na europskim i američkim burzama

Nakon azijskog tržišta, negativni trend mogao bi se preliti i na Europu i Sjedinjene Države.

Terminski pokazatelji upućuju na snažan pad:

1. Eurostoxx 50 više od 3 posto
2. njemački DAX više od 3 posto
3. britanski FTSE oko 1,7 posto

Sličan scenarij očekuje se i na Wall Streetu. Terminski Dow Jones indeks trenutačno je niži za više od 1.000 bodova, odnosno oko 2,3 posto, dok su S&P 500 i Nasdaq također u minusu većem od 2 posto.

Dolar jača dok investitori traže sigurnost

U trenucima nestabilnosti investitori često traže sigurnija utočišta za kapital.

Američki dolar zbog toga jača prema većini svjetskih valuta. Dolarov indeks porastao je na 99,55 bodova, dok je krajem prošlog tjedna iznosio 98,85 bodova.

Tečaj dolara porastao je i prema japanskom jenu te euru:

1. 158,80 jena za dolar
2. 1,1525 dolara za euro

Vlada u 10 sati raspravlja o cijenama goriva

Dok svjetska tržišta reagiraju na naftni šok, u Hrvatskoj se očekuje odluka o novim cijenama goriva.

Za 10 sati najavljena je sjednica Vlade, na kojoj bi trebala biti donesena uredba o najvišim maloprodajnim cijenama naftnih derivata.

Prema informacijama koje su se pojavile u medijima, vozače bi već od utorka mogao dočekati osjetan rast cijena na benzinskim postajama.

Procjene govore da bi:

1. dizel mogao poskupjeti za oko 24 centa po litri
2. benzin za oko 9 centi
3. plavi dizel za čak 26 centi

Na prosječnom spremniku od 50 litara, to bi značilo:

1. oko 12 eura više za dizel
2. oko 4,5 eura više za benzin
3. oko 13 eura više za plavi dizel

Dok globalna tržišta reagiraju na najveći skok cijena nafte od 1988. godine, odluka Vlade o regulaciji cijena goriva očekuje se nakon jutarnje sjednice.