Vučić iznio teške optužbe na račun SOA-e i državnog vrha Hrvatske
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ponovno je izazvao političke reakcije u regiji nakon što je tijekom predizborne kampanje optužio Hrvatsku da je sudjelovala u pokušaju destabilizacije Srbije....
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ponovno je izazvao političke reakcije u regiji nakon što je tijekom predizborne kampanje optužio Hrvatsku da je sudjelovala u pokušaju destabilizacije Srbije. Teške optužbe iznio je tijekom posjeta Aranđelovcu, u trenutku kada se politička scena u Srbiji ubrzano zahuktava uoči lokalnih izbora zakazanih za 29. ožujka.
Vučić je pritom ustvrdio da je Hrvatska bila najaktivnija među državama koje su, prema njegovim riječima, podržavale pokušaj takozvane „obojene revolucije“. Time je aludirao na studentski pokret koji se posljednjih mjeseci organizirao diljem Srbije i koji traži borbu protiv korupcije te raspisivanje prijevremenih izbora.
Prema Vučićevim tvrdnjama, u sve je bila uključena i hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA).
“Što se Hrvatske tiče, ona je na najizravniji način sudjelovala u obojenoj revoluciji. I to državni vrh i SOA. Dakle, izravno su u tome sudjelovali i kroz svoje medijske ekspoziture i na sve druge načine. Nijedna zemlja nije toliko strastveno i toliko snažno u svemu sudjelovala kao Hrvatska. Oni su željeli Srbiju na koljenima”, rekao je Vučić.
Izjava je dana tijekom odgovaranja na novinarska pitanja na predizbornom skupu u Aranđelovcu, gdje je vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) održala jedan od većih kampanjskih događaja.
Lokalni izbori koji se održavaju krajem ožujka bit će organizirani u deset lokalnih samouprava, a vladajuća koalicija nastupa pod sloganom „Aleksandar Vučić – naša obitelj“. Kampanja se već sada smatra važnim političkim testom za vladajuću stranku, posebno u kontekstu mogućih prijevremenih parlamentarnih izbora.
U političkim kampanjama u Srbiji Hrvatska se često pojavljuje kao tema, osobito u kontekstu regionalnih odnosa i povijesnih političkih prijepora. No ovoga puta optužbe su otišle korak dalje jer je srbijanski predsjednik izravno prozvao hrvatski državni vrh.
Vučić je također optužio Hrvatsku da pod svojom zaštitom drži osobe koje srbijanske vlasti smatraju odgovornima za pokušaj nasilne promjene vlasti i podrivanje ustavnog poretka.
“Ali, kako bih vam rekao, za njih je najveća kazna uvijek slobodna Srbija. Tako da, mi ćemo nastaviti raditi svoj posao u svakom poštovanju prema Hrvatskoj, bez imalo mržnje. Ali, uvijek da čuvamo svoje i da im ne dozvolimo da nas pokore onako kako su to činili nekada koristeći jedna, a nekada potpuno drugačija sredstva”, poručio je Vučić.
U istom obraćanju dotaknuo se i studentskog pokreta koji posljednjih mjeseci organizira prosvjede u više gradova u Srbiji. Pokret je nastao nakon tragedije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024., kada je u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi, većinom mladih.
Taj događaj potaknuo je val nezadovoljstva i optužbi na račun vlasti, jer prosvjednici smatraju da je tragedija posljedica korupcije i nefunkcioniranja institucija.
Vučić je na mitingu u Aranđelovcu oštro kritizirao prosvjednike, usporedivši studentski pokret s ekstremnim političkim režimima.
Na skupu pristalica svoje stranke poručio je da „država nije igračka“, a studentski pokret usporedio je s afganistanskim talibanima i režimom Pola Pota.
Studentske organizacije u Srbiji u svojim zahtjevima traže veću političku odgovornost vlasti, transparentnu istragu tragedije u Novom Sadu te raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
Predsjednik Srbije već je najavio da bi parlamentarni izbori mogli biti održani krajem 2026. godine. Njegov drugi predsjednički mandat završava u svibnju sljedeće godine, a prema ustavu više se ne može kandidirati za predsjednika.
Zbog toga politički analitičari u Srbiji nadolazeće izbore promatraju i kao svojevrsno mjerenje snage vladajuće Srpske napredne stranke prije nove političke faze.
Dio oporbe uvjeren je da bi se raspisivanje parlamentarnih izbora moglo vremenski poklopiti s istekom Vučićeva predsjedničkog mandata, nakon čega bi se mogao pojaviti kao kandidat za premijera, čime bi zadržao snažan politički utjecaj u izvršnoj vlasti.
U takvom političkom okruženju lokalni izbori zakazani za 29. ožujka dobivaju dodatnu težinu jer bi mogli pokazati stvarno raspoloženje birača nakon višemjesečnih prosvjeda i sve izraženijih političkih podjela u zemlji.
