Plenković o srpskom naoružavanju hipersoničnim raketama: ‘Obavijestio sam glavnog tajnika NATO-a’

Premijer Andrej Plenković komentirao je aktualna sigurnosna i politička pitanja, među kojima se posebno istaknula tema srbijanske nabave kineskih hipersoničnih raketa. Istaknuo je da je zbog informacija o toj vrsti naoružanja već reagirao prema vrhu NATO saveza, upozorivši da bi takav razvoj događaja mogao imati šire sigurnosne implikacije.

Prema riječima predsjednika Vlade, glavni tajnik NATO-a već je obaviješten o informacijama koje su se pojavile o navodnoj nabavi takvog oružja u susjedstvu.

„Kao što sam najavio jučer uputio sam jedno pismo glavnom tajniku NATO-a i obavijestio ga o tome. Mislim da je to relevantna informacija koju bi savez i druge članice trebale uzeti u obzir“, rekao je Plenković tijekom obraćanja medijima.

Premijer je pritom naglasio kako je riječ o vrsti naoružanja koja dosad nije prisutna na europskom tlu.

„To je vrsta naoružanja koja je, koliko je meni poznato, nije prihvaćena na europskom teritoriju“, dodao je.

Tema hipersoničnih projektila posljednjih je mjeseci sve češće u fokusu sigurnosnih analiza, jer je riječ o oružju koje može razviti iznimno velike brzine i teže ga je presresti postojećim sustavima protuzračne obrane.

Kratki komentar o Milanoviću i diplomatskim odnosima

Novinari su premijera upitali i za komentar izjava izraelskog ministra upućenih predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću. Plenković pritom nije želio ulaziti u detaljniju polemiku.

Kratko je poručio kako je riječ o „stilu koji nama u Hrvatskoj donosi puno toga dobroga“, bez dodatnog obrazlaganja.

Spor oko nafte i pritužbe MOL-a

Na konferenciji za medije otvorena je i tema pritužbe MOL-a i Slovnafta Europskoj komisiji u vezi s poslovanjem naftovoda Janaf.

Premijer je naglasio da je razlika između dugoročnih i kratkoročnih ugovora u energetici dobro poznata.

„I ljudi koji se ne razumiju u tarife znaju da kada uzimate neku količinu nafte na duže razdoblje da je ona povoljnija, a kad uzimate na kraće da je skuplja. Nafta koja ide preko Janafa puno je povoljnija od one koja je drugim putevima dolazila u Mađarsku i Slovačku“, ustvrdio je.

Dodao je kako Janaf osigurava stabilne količine neruske nafte, koja se tankerima iskrcava u Omišlju, a zatim transportira prema državama srednje Europe.

Odluka SAD-a o ruskoj nafti i posljedice na tržište

Plenković je komentirao i odluku Sjedinjenih Američkih Država o ublažavanju sankcija vezanih uz rusku naftu.

Prema njegovoj procjeni, takav potez neće značajno utjecati na globalne cijene energenata, ali bi mogao imati druge posljedice.

Premijer smatra da bi to moglo olakšati financiranje ruskog rata u Ukrajini, dok bi pojedine države mogle pokušati iskoristiti situaciju kako bi ponovno osigurale jeftinije energente.

Na pitanje hoće li američka odluka otvoriti prostor da Mađarska zatraži transport ruske nafte preko Janafa, podsjetio je na odluke donesene nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

„Podsjećam da su 2022., nakon početka agresije na Ukrajinu, uvedene iznimke za neke države, ali danas više nije 2022. Ako može Češka, kako ne mogu Mađarska i Slovačka? Bit je u tome što je ruska nafta 30 posto jeftinija i zato je žele Mađari“, rekao je Plenković.

Stabilizacija cijena goriva u Hrvatskoj

Govoreći o kretanju cijena goriva, premijer je podsjetio na niz mjera koje je Vlada donosila tijekom posljednjih godina kako bi ublažila posljedice energetskih kriza.

Istaknuo je kako su ga europski čelnici često pitali na koji je način Hrvatska relativno brzo stabilizirala cijene goriva, unatoč naglim promjenama na globalnom tržištu.

„Vlada donosi mjere. Tako smo prošli kroz sve energetske šokove. Kod nas se ta kriza nije osjetila. Mi smo htjeli u travnju ići na tržišne mehanizme, ali kriza je opet nastupila pa ponovno donosimo mjere. Mi nismo intervencionistička vlada, ali radimo mjere“, rekao je.

Reakcije ribara i poljoprivrednika

Premijer se osvrnuo i na kritike ribara i poljoprivrednika zbog promjena u cijeni plavog dizela, naglasivši da je najavljeno povećanje znatno ublaženo.

„Plavi dizel je trebao poskupjeti 26 centi, a poskupio je devet“, rekao je.

Diplomatija i spor oko imenovanja

U završnom dijelu razgovora otvoreno je pitanje diplomatskih imenovanja, uključujući činjenicu da Hrvatska trenutno nema veleposlanika pri NATO-u.

Premijer je naglasio da odgovornost za to ne vidi na strani Vlade.

Podsjetio je kako je još 2020. godine ostalo upražnjeno oko trideset diplomatskih mjesta, a predsjednik Republike nije prihvatio predložena imena te inzistira na podjeli imenovanja u omjeru 50:50 između Ureda predsjednika i Vlade.