Velika anketa: Hrvatska među državama koje Šveđani najviše žele braniti

Rezultati opsežnog istraživanja javnog mišljenja u Švedskoj otkrivaju zanimljiv obrazac – Hrvatska uživa iznimno visoku razinu podrške kada je riječ o mogućoj vojnoj pomoći u slučaju napada. Čak 94 posto ispitanika smatra da bi Švedska trebala pomoći Hrvatskoj, što je jedan od najviših rezultata među članicama NATO-a.

Istodobno, podaci pokazuju kako je podrška znatno niža kada je riječ o nekim drugim državama, što ukazuje na jasne razlike u percepciji saveznika.

NATO članak 5 i uloga javnosti

U kontekstu globalne nestabilnosti koja traje od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., sve se češće spominje ključni mehanizam kolektivne obrane – članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Ova odredba predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Ipak, važno je naglasiti da takva obveza ne znači automatsko slanje vojske. Saveznice same odlučuju hoće li i na koji način pomoći, što uključuje i nevojne oblike potpore.

Velike razlike među državama

Istraživanje pokazuje kako švedski građani ne bi jednako reagirali prema svim saveznicima. Dok je podrška Hrvatskoj izrazito visoka, postoji niz država koje ne bi dobile istu razinu pomoći.

Turska, Mađarska i Sjedinjene Američke Države izdvajaju se kao zemlje koje bi, prema ovom istraživanju, ostale bez podrške u slučaju rata. S druge strane, gotovo potpuna spremnost postoji za obranu nordijskih susjeda – tek tri posto ispitanika smatra da im ne treba slati vojsku.

Razlozi iza različitih stavova

Percepcija pojedinih država snažno je povezana s političkim i demokratskim standardima. Nepopularnost Turske često se povezuje s razdobljem u kojem je, pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i njegove stranke, blokirala švedski ulazak u NATO.

Sličan odnos vidljiv je i prema Mađarskoj, gdje se vlast premijera Viktora Orbána i njegove stranke Fidesz doživljava kao autoritarna, uz dodatni utjecaj njegovih veza s Rusijom.

U slučaju Sjedinjenih Američkih Država, pad podrške povezuje se s politikom predsjednika Donalda Trumpa, koja je, prema percepciji ispitanika, narušila imidž zemlje u švedskom društvu.

Hrvatska među najpoželjnijim saveznicima

Hrvatska se, prema rezultatima, nalazi među najpozitivnije percipiranim članicama NATO-a. Samo šest posto ispitanika protivi se slanju vojske u njezinu obranu, što je razina podrške jednaka onoj za Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Grčku.

Iza Hrvatske na ljestvici nalaze se Slovenija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, što dodatno potvrđuje njezin snažan položaj među saveznicima.

Opća podrška NATO-u ostaje visoka

Osim konkretnih stavova o pojedinim državama, istraživanje pokazuje i općenitu podršku NATO-u. Čak 89 posto ispitanika smatra da bi Švedska trebala pomoći drugoj članici u slučaju napada, dok 94 posto vjeruje da bi i druge zemlje trebale braniti Švedsku.

Kako je provedeno istraživanje

Rezultati se temelje na nacionalno reprezentativnom uzorku od 3750 ispitanika starijih od 16 godina. Istraživanje je proveo SOM Institut pri Sveučilištu u Göteborgu, u sklopu dugogodišnjeg programa koji se kontinuirano provodi od 1986. godine i analizira stavove i ponašanje švedskog društva.