Puca savez? Trump i Netanyahu na rubu raskola koji bi mogao promijeniti rat!

Iako američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu naizgled djeluju usklađeno u aktualnom sukobu s Iranom, sve je više signala da bi se njihovi strateški ciljevi mogli početi razilaziti. Dok rat ulazi u treći tjedan, unutar američke administracije raste svijest o razlikama koje bi mogle imati ključan utjecaj na daljnji tijek sukoba.

Svakodnevni kontakti, ali rastuće razlike

Dvojica čelnika u stalnom su kontaktu od početka sukoba. Trump je istaknuo kako “odlično surađuju”, no američki dužnosnici upozoravaju da se iza takve slike kriju potencijalna neslaganja, osobito kada je riječ o razini rizika i krajnjim ciljevima.

Prema njihovim procjenama, postoji mogućnost da će Trump nastojati zaključiti glavne vojne operacije prije nego što bi to odgovaralo izraelskoj strani. Takav razvoj događaja mogao bi imati presudan utjecaj na ishod rata.

Različiti prioriteti na terenu

Iako američke i izraelske vojne i obavještajne službe djeluju u bliskoj koordinaciji, pristupi dviju zemalja znatno se razlikuju. Sjedinjene Države fokusirane su prvenstveno na vojne ciljeve, dok Izrael provodi širi spektar operacija, uključujući atentate na visoke dužnosnike.

Američki plan uključuje uništavanje ključnih iranskih kapaciteta poput raketnog i nuklearnog programa, mornarice te financijskih kanala saveznika. Promjena režima u Iranu za Washington nije primarni cilj, iako bi je Trump smatrao dodatnim uspjehom.

“Izrael ima i druge prioritete i toga smo svjesni”, izjavio je jedan dužnosnik Bijele kuće.
“Izrael će pokušati ubiti njihovog novog vođu. To ih zanima puno više nego nas”, dodao je drugi.

Razlike vidljive od samog početka

Već prvi dani sukoba pokazali su različite pristupe. Izrael je odmah pokušao eliminirati vrh iranskog vodstva, dok su američke snage bile usmjerene na neutralizaciju prijetnji prema vlastitim bazama, poput projektila i dronova.

Kasnije su izraelske operacije dodatno proširene. Navodi se i pokušaj poticanja kopnene ofenzive iranskih Kurda iz sjevernog Iraka, iako do takvog razvoja događaja zasad nije došlo.

Spor oko napada na energetske ciljeve

Najizraženije neslaganje pojavilo se oko napada na iransku energetsku infrastrukturu. Izrael je bombardirao skladišta nafte, što je izazvalo zabrinutost u Washingtonu zbog mogućih posljedica na globalno tržište.

Sjedinjene Države pridaju veliku važnost stabilnosti opskrbe energijom, zbog čega su zatražile da Izrael ubuduće ne gađa takve ciljeve bez prethodnog odobrenja.

“Izrael ne mrzi kaos. Mi ga mrzimo. Mi želimo stabilnost. Netanyahu? Ne baš, posebno kad je riječ o Iranu. Oni mrze iransku vlast puno više nego mi”, rekao je dužnosnik Bijele kuće.

Napad na plinsko polje dodatno podigao tenzije

Dodatne napetosti izazvao je napad na iransko plinsko polje Južni Pars. Iako je Trump javno tvrdio da SAD nije bio upoznat s operacijom, pojavile su se informacije da je ipak znao za plan i podržao ga.

Istodobno je pokušao spriječiti daljnju eskalaciju, naglašavajući da Izrael neće nastaviti napade na to područje osim u slučaju iranskog napada na Katar, uz mogućnost američke intervencije.

Ovaj slučaj pokazuje složenu dinamiku odnosa – javno distanciranje uz istodobno prešutno odobravanje određenih poteza.

Politička dimenzija odnosa Trumpa i Netanyahua

Unatoč razlikama, politički odnos dvojice čelnika ostaje čvrst. Njihova suradnja dodatno je ojačana tijekom ranijeg sukoba koji je trajao 12 dana, a Trump ga je smatrao velikim uspjehom.

U međuvremenu, pokrenuo je i inicijativu usmjerenu na pomilovanje Netanyahua i okončanje njegovog procesa za korupciju, što dodatno naglašava bliskost između njih.

Atentati i unutarnji politički pritisci

Izraelske operacije, uključujući atentat na šefa iranske sigurnosti Alija Larijanija, izazvale su različite reakcije. Dok su neki analitičari doveli u pitanje takve poteze, Trump je izrazio zadovoljstvo.

Netanyahu je najavio nastavak takvih akcija te američkom veleposlaniku Mikeu Huckabeeju pokazao popis iranskih dužnosnika koji su već ubijeni ili su meta budućih operacija.

Istodobno, unutar SAD-a raste politički pritisak. Ostavka čelnika Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Joea Kenta dodatno je otvorila pitanje percepcije američke politike.

“Svjesni smo da izgleda kao da radimo za Izrael. Ne radimo. Ali znamo da takva percepcija postoji i nije korisna”, rekao je jedan visoki Trumpov savjetnik.

Hoće li razlike eskalirati?

Trump je i sam priznao određene razlike u ciljevima dviju zemalja, naglasivši njihovu geografsku i stratešku udaljenost.

“Oni su tamo, a mi smo jako daleko”, rekao je novinarima.

Postojanje razlika potvrdili su i europski dužnosnici, navodeći da je američki državni vrh svjestan tih nesuglasica. Na pitanje o završetku rata, američki ministar obrane bio je jasan:

“Naši ciljevi su naši ciljevi. Mi ćemo odrediti kada su ispunjeni”