Energetski kaos u Europi: Cijene plina divljaju, burze potonule
Naglo pogoršanje situacije na Bliskom istoku snažno se prelilo na globalna tržišta, uzrokujući drastičan rast cijena energenata i istodobni pad burzi. Ulagači su uznemireni, a financijska tržišta...
Naglo pogoršanje situacije na Bliskom istoku snažno se prelilo na globalna tržišta, uzrokujući drastičan rast cijena energenata i istodobni pad burzi. Ulagači su uznemireni, a financijska tržišta reagiraju na svaku novu informaciju iz zone sukoba.
Ključne točke
Cijene plina i nafte naglo skočile
Europsko tržište plina doživjelo je snažan udar, pri čemu su cijene u jednom danu porasle i do 35 posto. Od početka američko-izraelskog sukoba s Iranom, koji je započeo 28. veljače, rast je još izraženiji – ukupno više od 60 posto.
Istodobno je poskupjela i nafta. Cijena sirove nafte tipa Brent dosegnula je 112 dolara po barelu, dok se dan ranije kretala oko 107,38 dolara. Od početka sukoba rast prelazi 48 posto, a posebno je značajno da se od 13. ožujka cijena nije spuštala ispod razine od 100 dolara po barelu.
Burze pod pritiskom: pad diljem Europe i svijeta
Rast cijena energenata odmah se odrazio na burze. Europski indeksi zabilježili su osjetan pad već u jutarnjim satima.
STOXX 600 indeks bio je u minusu 1,3 posto, londonski FTSE pao je 1,30 posto na 10.170 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,52 posto na 23.145 bodova. Pariški CAC također je zabilježio pad od 1,28 posto, spustivši se na 7.869 bodova.
Ni američko tržište nije ostalo pošteđeno. Dan ranije Wall Street zabilježio je značajne gubitke – Dow Jones pao je oko 1,6 posto, S&P 500 oko 1,4 posto, a Nasdaq oko 1,5 posto.
Rat i energenti ključni okidači nesigurnosti
Glavni razlog pritiska na tržišta je nastavak sukoba na Bliskom istoku, koji remeti opskrbne lance i stvara neizvjesnost oko dostupnosti energenata. Na londonskom tržištu cijena barela dodatno je porasla za 5,6 posto, dosegnuvši 113,40 dolara, dok je na američkom tržištu zabilježen rast na 96,95 dolara.
Takva kretanja dodatno pojačavaju strah ulagača i potiču rasprodaju dionica.
Fed razočarao ulagače
Dodatni udarac tržištima stigao je iz američke središnje banke. Nakon dvodnevne sjednice, Fed je odlučio zadržati kamatne stope u rasponu od 3,5 do 3,75 posto, što je bilo u skladu s očekivanjima.
Međutim, razočaranje je uslijedilo zbog procjena buduće monetarne politike. Očekuje se tek jedno smanjenje kamata ove godine i jedno iduće, dok su ulagači priželjkivali dva ili čak tri smanjenja već ove godine.
Inflacija ponovno u fokusu
Predsjednik Feda Jerome Powell upozorio je na rast inflacijskih očekivanja, naglašavajući da su ona posljednjih tjedana porasla zbog situacije na tržištu energenata.
“inflacijska očekivanja posljednjih tjedana porasla, što je vjerojatno posljedica značajnog rasta cijena nafte zbog poremećaja opskrbe na Bliskom istoku”
Dodatno zabrinjava i podatak da su proizvođačke cijene u SAD-u u veljači porasle 3,4 posto, što je više od očekivanja analitičara i moglo bi se preliti na rast potrošačkih cijena.
Težak zadatak za središnje banke
Stručnjaci upozoravaju na kompleksnu situaciju u kojoj se nalaze središnje banke. Potrebno je balansirati između održavanja stabilne inflacije i očuvanja gospodarskog rasta.
“Pred Fedom je veliki izazov, otežan ratom na Bliskom istoku, da balansira između svoja dva najvažnija zadatka – održavanja pune zaposlenosti i niske, stabilne inflacije. Ako rat potraje, a cijene nafte ostanu povišene, to će izazvati usporavanje rasta gospodarstva. No, popuštanje monetarne politike bila bi pogreška jer bi to samo ojačalo inflaciju”, rekao je Michael Rosen, direktor u tvrtki Angeles Investments.
Azijska tržišta također u minusu
Negativni trend proširio se i na Aziju. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica pao je za više od 1,5 posto, brišući dio dobitaka iz prethodnih dana.
Padovi su zabilježeni na svim većim tržištima, uključujući Šangaj, Hong Kong, Indiju, Australiju, Južnu Koreju i Japan, gdje su dionice pale između 1,4 i 3,4 posto.
U fokusu nove odluke središnjih banaka
Investitori sada prate nove poteze središnjih banaka, uključujući Europsku središnju banku i Bank of England. Iako se ne očekuju promjene kamatnih stopa, ključni će biti komentari o inflaciji i mogućim posljedicama aktualnog sukoba.
S obzirom na nastavak napetosti i neizvjesnost na tržištima energenata, očekuje se da će tržišta i dalje ostati pod snažnim pritiskom.


