Iran udario u najranjiviju točku svjetske ekonomije: Analitičari upozoravaju na “najgori mogući scenarij”

Napetosti na Bliskom istoku ponovno su uzdrmale globalna tržišta energije, a Hormuški tjesnac našao se u središtu jedne od najozbiljnijih energetskih kriza posljednjih desetljeća.

Zapovjednik iranske Revolucionarne garde Husein Salami poručio je kako kroz taj strateški prolaz “neće proći ni litra nafte” dok Teheran ne odluči drugačije. Izjava je odjeknula u energetskom sektoru jer upravo kroz taj tjesnac prolazi velik dio svjetske trgovine naftom.

Analitičari upozoravaju da je Iran time pokazao koliko je globalna ekonomija osjetljiva na prekid opskrbnih ruta.

Energetski sukob u pozadini vojne krize

Sukob Irana sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom od samog je početka imao i vojnu i energetsku dimenziju.

U prvim satima nakon početka američko-izraelskih udara, iranska Revolucionarna garda poslala je upozorenja brodovima koji su se nalazili u blizini tjesnaca da prolaz nije siguran.

Formalna blokada nije proglašena, ali je učinak bio gotovo isti.

Pomorski promet počeo je naglo padati jer su brodarske kompanije i osiguravatelji procijenili da je rizik plovidbe previsok.

Dronovi kao ključ iranske strategije

Zanimljivo je da Iran nije koristio klasične metode pomorske blokade poput mina ili raketnih sustava.

Prema procjenama analitičara, ključnu ulogu imali su dronovi, relativno jeftina tehnologija koja je stvorila snažan psihološki i sigurnosni pritisak na brodarske kompanije.

Energetska analitičarka Helima Croft objasnila je da je dovoljno bilo nekoliko dronova u blizini tjesnaca kako bi osiguravatelji procijenili da je plovidba preopasna.

Nakon toga brodari su počeli masovno izbjegavati prolazak kroz tjesnac, čime je promet praktički stao.

Drastičan pad pomorskog prometa

Podaci pomorskih sustava pokazali su da je promet kroz tjesnac u samo nekoliko dana pao za oko 70 posto, a zatim gotovo potpuno stao.

Prema informacijama Zajedničkog pomorskog informacijskog centra, između 1. i 9. ožujka kroz Hormuški tjesnac prošlo je svega 39 brodova.

U normalnim okolnostima taj prolaz svakodnevno koristi oko 138 plovila.

Jedini tankeri koji su nastavili redovito prolaziti bili su oni koji su prevozili iransku naftu prema Kini.

Posljedice za svjetsko tržište

Reakcija tržišta bila je trenutačna.

Cijena nafte skočila je blizu 120 dolara po barelu, prije nego što se stabilizirala na razini od oko 90 dolara.

Analitičari upozoravaju da bi se moglo raditi o najvećem energetskom poremećaju od naftne krize 1970-ih godina.

Osim nafte, snažno je pogođena i opskrba ukapljenim prirodnim plinom (LNG), čiji je globalni promet pao za oko 20 posto.

To je dovelo do situacije u kojoj su se azijske i europske ekonomije počele natjecati za dostupne količine plina.

Posljedice osjećaju i države izvan sukoba

Kriza nije pogodila samo zemlje koje sudjeluju u sukobu.

Primjerice, Irak, koji velik dio svoje nafte izvozi upravo kroz Hormuški tjesnac, bio je prisiljen zatvoriti neka naftna polja jer nije imao gdje skladištiti proizvedenu naftu.

Prekid pomorskih ruta pogodio je i industrijska tržišta.

Kroz isti prolaz prolazi oko 18 posto svjetskog izvoza peleta željezne rude i gotovo 10 posto globalne proizvodnje aluminija, pa su cijene metala na međunarodnim tržištima počele naglo rasti.

Međunarodna reakcija bez presedana

Kako bi ublažile posljedice poremećaja, članice Međunarodne energetske agencije (IEA) odlučile su koordinirano pustiti na tržište 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi.

Riječ je o količini više nego dvostruko većoj od one koja je puštena 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol istaknuo je da je riječ o kolektivnoj akciji kakva do sada nije zabilježena.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da takve rezerve mogu pokriti tek kratkoročne poremećaje.

Procjene analitičara pokazuju da 400 milijuna barela odgovara količini koja bi u normalnim uvjetima kroz Hormuški tjesnac prošla za oko dvadeset dana.

Iran koristi strategiju iscrpljivanja

Neki stručnjaci smatraju da Iran provodi strategiju dugotrajnog ekonomskog i vojnog iscrpljivanja protivnika.

Prema toj logici, relativno jeftini dronovi koriste se za stvaranje stalne prijetnje, dok protivničke strane moraju trošiti znatno skuplje sustave obrane.

Istodobno, Iran nastavlja izvoziti vlastitu naftu prema kineskim kupcima.

Između kraja veljače i sredine ožujka procjenjuje se da je prema Kini izvezeno više od 11 milijuna barela nafte, i to kroz isti tjesnac čiji je promet za ostale brodove praktički blokiran.

Takva selektivna plovidba pokazuje da Iran ne želi trajno zatvoriti tjesnac, već ga koristiti kao snažan politički i ekonomski alat.

Washington traži rješenje

Za Washington je pitanje Hormuškog tjesnaca postalo jedan od glavnih sigurnosnih prioriteta.

Načelnik združenog stožera američke vojske general Dan Caine izjavio je da vojska razmatra različite opcije kako bi se ponovno uspostavio siguran komercijalni promet.

Američki predsjednik Donald Trump također je upozorio Iran da će se suočiti s ozbiljnim posljedicama ako se nastave prijetnje međunarodnim pomorskim rutama.

Hoće li diplomatski i vojni pritisci dovesti do ponovnog otvaranja jednog od najvažnijih svjetskih energetskih koridora ili će napetosti potrajati dulje nego što tržišta mogu podnijeti ostaje pitanje koje i dalje zabrinjava vlade, investitore i energetske analitičare diljem svijeta.