Francuski Le Monde: Srbija postaje ključno uporište ruskih operacija destabilizacije u Europi

Francuski dnevni list Le Monde objavio je analizu u kojoj tvrdi da se Srbija sve više pojavljuje kao važno čvorište ruskih operacija destabilizacije u Europi. Tekst potpisuje bečki dopisnik lista Jean-Baptiste Chastand, a povod za novu analizu je sudski slučaj povezan s incidentima u Francuskoj koji su posljednjih mjeseci izazvali snažne političke reakcije.

Prema pisanju lista, srpsko pravosuđe osudilo je trojicu državljana Srbije zbog niza incidenata koji su se dogodili u Francuskoj tijekom 2025. godine. Među optužbama su špijunaža i rasna diskriminacija, a slučaj je posebno odjeknuo nakon što su svinjske glave postavljene ispred devet džamija u pariškoj regiji u rujnu prošle godine.

Presuda je donesena krajem prosinca u tajnom postupku, u sklopu nagodbe o priznanju krivnje. Detalji su u javnost dospjeli 6. ožujka, kada je o slučaju prvi izvijestio Radio Slobodna Europa, a dokument je potom dobio na uvid i Le Monde.

Incidenti koji su izazvali reakcije u Francuskoj

Prema sudskim dokumentima, ista skupina povezana je i s drugim incidentima koji su se dogodili nekoliko mjeseci ranije. U svibnju 2025. zelena boja bačena je na Memorijal holokausta i tri sinagoge u Parizu, što je izazvalo oštre reakcije francuskih vlasti i javnosti.

Istraga francuskih službi kasnije je zaključila da su akcije dio šire operacije destabilizacije, za koju se sumnja da je povezana s Rusijom.

U presudi se navodi da je skupina „primila naredbe i financijska sredstva od struktura obavještajnih službi Ruske Federacije“.

Prema dokumentu, trojicu muškaraca regrutirao je čovjek označen pseudonimom „Hunter“, koji ih je za nekoliko tisuća eura poslao u Francusku kako bi izvršili navedene akcije. Istraživački portal Mediapart ranije je objavio da se iza tog nadimka krije Aleksandar Savić, srpski državljanin.

Sudbina osobe koja je navodno koordinirala operaciju zasad nije poznata.

Njegovi suradnici osuđeni su na kazne od šest do osamnaest mjeseci kućnog pritvora uz elektronički nadzor, dok se protiv još osam osoba vodi istraga.

Akcije koje su prošle gotovo nezapaženo

Sudski dokumenti navode i druge aktivnosti skupine koje su prošle gotovo bez medijske pozornosti.

Tako su u travnju 2025. u Parizu postavili između 600 i 700 naljepnica koje pozivaju na obilježavanje genocida nad Armencima. Naljepnice su postavljene u blizini Slavoluka pobjede i u 18. pariškom arondismanu.

Samo nekoliko mjeseci kasnije, u srpnju, članovi skupine pojavili su se i u Njemačkoj. Tamo su ispred Brandenburških vrata u Berlinu postavili plastične kosture uz poruke na njemačkom jeziku koje su se odnosile na njemačkog kancelara Friedricha Merza.

Na porukama je stajalo:
„Još čekam mirovinu. Hvala, Merz“.

Prema ocjeni srpskog suda, cilj tih akcija bio je „provoditi političku destabilizaciju i poticati vjersku i etničku mržnju u Francuskoj i Njemačkoj“.

Srbija u fokusu sigurnosnih službi

Le Monde navodi kako je korištenje neobučenih ili slabo organiziranih pojedinaca za operacije utjecaja postalo česta taktika od početka rata u Ukrajini.

Prema analizi francuskog lista, Srbija je tijekom 2025. godine postala jedno od glavnih logističkih središta takvih aktivnosti.

Jedan od primjera navodi se iz Moldavije. U rujnu prošle godine moldavska policija uhitila je više od 70 državljana Moldavije i Rumunjske pod sumnjom da su se na teritoriju Srbije obučavali za izazivanje nereda uoči parlamentarnih izbora.

Ti su izbori na kraju završili pobjedom proeuropskih stranaka, bez većih incidenata.

Prema podacima srpske policije, skupina je brojala više od 150 osoba koje su navodno prolazile obuku u kampu smještenom u blizini restorana uz rijeku koja čini granicu između Srbije i Bosne i Hercegovine.

U tom su slučaju uhićena dvojica srpskih državljana, dok sudbina ruskog državljanina koji je navodno organizirao kamp nije poznata.

Zašto je Srbija važna u ovoj priči

Analiza Le Mondea navodi da izbor Srbije kao baze za takve operacije nije slučajan.

Ruske službe, prema tvrdnjama francuskog lista, često koriste državljane zemalja s nižim životnim standardom i izraženim proruskim raspoloženjem.

Sličan model primijenjen je i ranije. Primjerice, u slučaju vandalizma na Memorijalu holokausta u Parizu 2024. godine, prema navodima lista, korišteni su bugarski državljani koje je pariški sud nepravomoćno osudio u listopadu 2025.

Srbija ima i određene logističke prednosti. Ruskim državljanima nije potrebna viza za ulazak u Srbiju, a srpski građani relativno lako putuju u zemlje Europske unije.

Politički kontekst i odnosi s Francuskom

Predrag Petrović, istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, smatra da su politički odnosi između Srbije i Rusije važan dio ove priče.

„Srbija pruža najbolje uvjete za hibridne operacije jer je stanovništvo većinski prorusko, a ruski i srpski režimi međusobno si čine usluge“, ističe Petrović, ukazujući na dobre odnose između predsjednika Aleksandra Vučića i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Le Monde u tekstu navodi i da je istraživački portal BIRN otkrio kako su dvojica srpskih državljana povezanih s kampovima za obuku ranije imali veze s političkim krugovima bliskim ministru Nenadu Popoviću, kojeg je ruski predsjednik odlikovao 2010. godine.

Istodobno, dio međunarodnih medija opširno je izvještavao o tim događajima, dok su u nekim srpskim medijima teme o ruskim operacijama bile znatno manje zastupljene.

Petrović smatra da je srpsko pravosuđe u slučaju incidenata u Francuskoj reagiralo relativno brzo, ali iz specifičnih razloga.

„isključivo zato što su bili suočeni s neoborivim dokazima“ francuske policije i zato što je „Francuska vrlo važna za gospodina Vučića“, navodi on.

U tekstu se podsjeća da je francuski predsjednik Emmanuel Macron 2024. godine potpisao sporazum o prodaji dvanaest borbenih aviona Rafale srpskoj vojsci.

Prema Petroviću, ključni problem ostaje činjenica da nijedan ruski državljanin nije uhićen u povezanim slučajevima.

Njegov istraživački centar, koji je često kritičan prema ruskom utjecaju, i sam je u jesen 2025. bio meta velikog hakerskog napada, a kompanija Microsoft taj je napad pripisala skupinama povezanim s ruskim obavještajnim službama.