Europa rekla “ne” Trumpu: Saveznici odbili slati ratne brodove u Hormuški tjesnac

Nekoliko ključnih američkih saveznika u Europi jasno je poručilo da trenutačno nemaju planove slati ratne brodove kako bi pomogli u osiguravanju prolaza kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih pomorskih ruta za globalnu trgovinu naftom.

Takav odgovor dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao međunarodne partnere da pomognu u nadzoru tog strateškog prolaza, koji je posljednjih dana postao žarište napetosti nakon sukoba s Iranom.

Situacija je eskalirala nakon što je Iran odgovorio na američko-izraelske napade lansiranjem dronova, projektila i postavljanjem mina, čime je praktički blokirao plovni put uz svoju obalu. Taj morski prolaz ključan je jer kroz njega prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, pa svaka destabilizacija ima globalne posljedice za energetsku sigurnost i tržišta.

Njemačka: “To nije naš rat”

U Berlinu su poruke bile vrlo jasne. Njemački ministar obrane Boris Pistorius otvoreno je doveo u pitanje svrhu slanja europskih brodova u područje koje već nadzire jedna od najmoćnijih mornarica na svijetu.

“Što Donald Trump očekuje da će nekolicina europskih fregata učiniti u Hormuškom tjesnacu što moćna američka mornarica ne može učiniti? Ovo nije naš rat, mi ga nismo započeli”, poručio je Pistorius.

Sličan ton zadržao je i glasnogovornik njemačke vlade Stefan Kornelius, koji je dodatno naglasio da Berlin ne planira uključivanje u aktualni sukob.

“Sukob nema nikakve veze s NATO-om i Njemačka nema planova u njega se uključivati. Ni Sjedinjene Države ni Izrael nisu nas konzultirali prije početka rata, a Washington je na samom početku rata izričito rekao da europska pomoć nije ni potrebna ni poželjna”, naveo je Kornelius.

Ovakve izjave sugeriraju da dio europskih saveznika ne želi ulaziti u vojni angažman koji bi mogao dodatno destabilizirati regiju.

EU traži diplomatska rješenja

Ipak, unutar Europske unije pojavile su se ideje o alternativnim pristupima smirivanju situacije.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas potvrdila je da Bruxelles razgovara s Ujedinjenim narodima o mogućnosti postizanja međunarodnog dogovora koji bi omogućio siguran prolaz brodova kroz tjesnac.

Jedna od opcija o kojoj se raspravlja jest model sličan sporazumu koji je tijekom rata u Ukrajini omogućio izvoz žitarica kroz Crno more, unatoč ratnim operacijama.

Ujedno se razmatra i mogućnost proširenja mandata europske pomorske misije Aspides, koja trenutačno djeluje na području Crvenog mora i štiti trgovačke brodove od napada jemenskih pobunjenika Huta.

No ni tu ne postoji potpuni konsenzus.

Grčka ne želi proširiti operaciju

Grčka, koja predvodi misiju Aspides, već je dala do znanja da ne planira širiti svoju vojnu prisutnost na Hormuški tjesnac.

Glasnogovornik grčke vlade Pavlos Marinakis naglasio je da će se grčko sudjelovanje na Bliskom istoku zadržati isključivo na području Crvenog mora.

Takva odluka dodatno pokazuje koliko su europske države oprezne u vezi s mogućim ulaskom u širi sukob s Iranom.

Kina pokušava smanjiti napetosti

U međuvremenu, Kina je objavila da razgovara sa svim uključenim stranama kako bi se smanjile napetosti u regiji.

Peking je posljednjih godina nastojao zauzeti ulogu posrednika u bliskoistočnim krizama, posebno u situacijama koje bi mogle ugroziti globalne trgovačke rute ili opskrbu energentima.

Hormuški tjesnac od presudne je važnosti i za kinesko gospodarstvo jer velik dio kineskog uvoza nafte prolazi upravo tim pomorskim koridorom.

Britanija spremna pomoći – ali uz ograničenja

Za razliku od nekih europskih država, Ujedinjeno Kraljevstvo signaliziralo je spremnost na određeni oblik suradnje sa saveznicima.

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da London radi na zajedničkom planu za očuvanje slobode plovidbe kroz Hormuški tjesnac, ali je istaknuo da Britanija neće biti uvučena u širi ratni sukob.

Starmer je pritom naglasio da britanske snage raspolažu autonomnim sustavima za lov na mine, koji bi se mogli koristiti za osiguravanje sigurnosti pomorskog prometa.

Takva tehnologija omogućuje uklanjanje eksplozivnih naprava s morskog dna bez izravnog izlaganja posada velikom riziku.

Danska otvorena za raspravu

Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen poručio je kako Europa ipak ne bi trebala potpuno zatvoriti vrata mogućem angažmanu.

“Čak i ako nam se ne sviđa ono što se događa, mislim da je mudro zadržati otvoren um o tome može li Europa na neki način pridonijeti, ali s ciljem smirivanja sukoba”, izjavio je Rasmussen.

Njegova izjava odražava umjeren pristup – podršku stabilnosti regije, ali bez izravnog ulaska u ratne operacije.

Španjolska i Italija protiv vojne eskalacije

S druge strane, nekoliko europskih država jasno se usprotivilo bilo kakvom vojnom angažmanu.

Španjolska vlada poručila je da neće poduzeti poteze koji bi mogli dodatno eskalirati sukob na Bliskom istoku.

Sličnu poruku poslala je i Italija.

“Italija nije u ratu ni s kim i slanje vojnih brodova u ratnu zonu značilo bi ulazak u rat”, rekao je talijanski potpredsjednik vlade Matteo Salvini novinarima u Milanu.

Takve izjave pokazuju da unutar Europe trenutačno ne postoji jedinstven stav o mogućem odgovoru na krizu u Hormuškom tjesnacu, dok se diplomatske i sigurnosne opcije i dalje razmatraju na međunarodnoj razini.