Veliki financijski signal svijetu: Hrvatska dobila najviši kreditni rejting u povijesti

Agencija Standard & Poor’s u najnovijem je izvješću podigla investicijski kreditni rejting Hrvatske s A- na razinu A, uz stabilne izglede. Riječ je o najvišoj ocjeni kreditne sposobnosti koju je država dosad imala, što ulagačima šalje signal o stabilnosti financijskog i gospodarskog sustava.

Takva ocjena u pravilu znači da se država smatra pouzdanim dužnikom, odnosno da ima dobar kapacitet za ispunjavanje financijskih obveza.

U Vladi poručuju da je riječ o potvrdi smjera gospodarske politike posljednjih godina, dok analitičari ističu da se stvarni učinak takvih ocjena vidi tek dugoročno.

Plenković: “Poruka povjerenja i potvrda iznimnog napretka”

Premijer Andrej Plenković ocijenio je podizanje kreditnog rejtinga kao važan signal međunarodnim investitorima.

„Činjenica da Standard&Poor’s Hrvatskoj, u svjetlu svih globalnih kriza, podiže investicijski kreditni rejting, poruka je povjerenja i potvrda iznimnog napretka. 2016. godine, kad smo preuzeli odgovornost, Hrvatska je bila na razini ispod investicijskog rejtinga, što je tada značilo da ‘ispunjavanje obveza nije sigurno’. Od tada smo napredovali za šest stupnjeva do A razine, odnosno ‘visoke kvalitete’ kreditnog rejtinga“, kazao je Plenković.

Dodao je kako takva ocjena predstavlja poticaj za nastavak gospodarskih politika usmjerenih na rast standarda.

„Visok kreditni rejting snažan je poticaj za nastavak politika koje će podizati standard života hrvatskih građana i omogućiti Hrvatskoj da hvata razvojni korak s drugim članicama EU-a“, poručio je.

Što zapravo znači kreditni rejting

Kreditni rejting države predstavlja procjenu sposobnosti zemlje da vraća svoje dugove, odnosno da uredno podmiruje obveze prema vjerovnicima.

Viši rejting obično znači:

1. povoljnije zaduživanje države
2. veće povjerenje investitora
3. bolje uvjete financiranja na međunarodnim tržištima

U praksi to može značiti i niže kamatne stope na državne obveznice, ali i pozitivnu percepciju zemlje među investitorima.

Stabilan rast gospodarstva u sljedećim godinama

U izvješću agencije navodi se da bi hrvatsko gospodarstvo u razdoblju od 2026. do 2029. godine moglo rasti prosječnom stopom od 2,7 posto godišnje.

Takav rast, prema procjeni analitičara, trebao bi biti potaknut kombinacijom nekoliko ključnih faktora:

1. turizmom, koji i dalje ostaje jedan od glavnih pokretača ekonomije
2. ulaganjima iz fondova Europske unije
3. oporavkom izvoza
4. rastom privatne potrošnje

Istodobno se navodi kako je izravna izloženost Hrvatske američkom tržištu relativno mala, pa bi eventualne trgovinske napetosti između velikih svjetskih ekonomija imale tek neizravan utjecaj.

Uloga eurozone i javnih financija

Analitičari Standard & Poor’sa kao jednu od ključnih prednosti Hrvatske navode članstvo u eurozoni, koje je dodatno stabiliziralo monetarni sustav zemlje.

Prema procjenama agencije, Hrvatska održava relativno stabilne fiskalne pokazatelje, uključujući:

1. deficit proračuna ispod 3 posto
2. postupno smanjenje javnog duga
3. stabilne vanjske financijske tokove

Važan element u financiranju gospodarstva i dalje su europski fondovi, ali i izravna strana ulaganja, koja ne stvaraju dodatni javni dug.

Turizam ostaje ključni oslonac

U izvješću se također ističe kako će turizam i dalje imati ključnu ulogu u gospodarskom rastu Hrvatske.

Istodobno se očekuje da će ulaganja u infrastrukturu, energetiku i digitalizaciju, potaknuta europskim programima i budućim pristupanjem OECD-u, dodatno povećati proizvodni kapacitet gospodarstva.

Strukturni izazovi koji i dalje ostaju

Unatoč pozitivnoj ocjeni kreditne sposobnosti, analitičari upozoravaju da se neki dugoročni izazovi hrvatskog gospodarstva ne mogu riješiti samo rastom rejtinga.

Među ključnim problemima i dalje se ističu:

1. demografski pad i iseljavanje stanovništva
2. ovisnost o turizmu
3. potreba za jačanjem produktivnosti
4. reforme u pravosuđu, obrazovanju i zdravstvu

U izvješću se navodi kako je broj stanovnika Hrvatske između 2009. i 2022. godine pao za oko deset posto, što predstavlja jedan od najvažnijih dugoročnih izazova.

Istodobno se bilježe i znakovi promjene – iseljavanje se postupno usporava, dok se broj stranih radnika i useljavanje lagano povećavaju.

Kako navode analitičari, upravo će nastavak gospodarskih reformi i diversifikacija gospodarstva imati ključnu ulogu u tome hoće li Hrvatska dugoročno zadržati ovakvu razinu kreditne ocjene.