Raste strah od nuklearne katastrofe, pripreme za najgori scenarij već u tijeku: ‘Posljedice će trajati desetljećima’

Rastuće napetosti na Bliskom istoku potaknule su ozbiljnu zabrinutost međunarodnih zdravstvenih institucija. U sjeni vojnih operacija i napada na nuklearna postrojenja, stručnjaci upozoravaju na potencijalne posljedice koje bi mogle imati dugoročne globalne učinke.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) aktivno prati razvoj situacije i priprema se za moguće krizne scenarije, uključujući i najteži – nuklearni incident.

Praćenje posljedica napada na nuklearne objekte

Regionalna direktorica WHO-a za istočni Mediteran Hanan Balkhy istaknula je da se situacija pomno nadzire te da su timovi u pripravnosti zbog potencijalnih prijetnji koje proizlaze iz napada na iranska nuklearna postrojenja.

“Najgori scenarij je nuklearni incident, i to je nešto što nas najviše brine”, upozorila je Balkhy za POLITICO 

Dodala je kako bi takav događaj imao dalekosežne posljedice, ne samo za regiju nego i globalno.

“Koliko god se pripremali, ništa ne može spriječiti štetu koja će se dogoditi… u regiji, ali i globalno ako se to na kraju dogodi, a posljedice će trajati desetljećima.”

Naglasila je i kako se razmatraju različiti scenariji, uključujući napade na nuklearna postrojenja i potencijalnu uporabu nuklearnog oružja.

“Razmišljamo o tome i stvarno se nadamo da se to neće dogoditi.”

Napadi na iransku nuklearnu infrastrukturu

Napetosti su dodatno eskalirale nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli napade na nuklearne lokacije u Iranu, uključujući postrojenja u Fordowu, Isfahanu i Natanzu.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako želi ukloniti nuklearnu prijetnju koju predstavlja Iran, iako nisu predstavljeni dokazi da Teheran razvija nuklearno oružje.

Napadi su se nastavili i nakon pokretanja nove ofenzive krajem veljače, a u fokusu su ostala ključna postrojenja.

Istodobno, u regiji postoje i druga osjetljiva nuklearna postrojenja, uključujući ona u Izraelu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koja se nalaze unutar dometa iranskih projektila.

Posljedice mogućeg nuklearnog incidenta

Iako zasad nema potvrda o radioaktivnoj kontaminaciji, zdravstveni stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice koje bi takav scenarij mogao izazvati.

Balkhy je pojasnila da bi izloženost zračenju mogla uzrokovati teška oštećenja pluća i kože, ali i dugoročne posljedice poput razvoja karcinoma i problema s mentalnim zdravljem.

Povijesni primjeri dodatno naglašavaju razmjere opasnosti. Nuklearna nesreća u Černobilu 1986. godine uzrokovala je desetke neposrednih smrtnih slučajeva, ali i tisuće oboljelih od raka štitnjače u godinama koje su uslijedile.

Povijesna iskustva i upozorenja stručnjaka

Balkhy je istaknula da iskustva iz prošlosti jasno pokazuju razmjere mogućih posljedica.

“Mislim da su oni koji čitaju povijest prethodnih incidenata, bilo namjernih ili slučajnih, vrlo svjesni o čemu govorimo”, rekla je.

Podsjetila je i na razorne posljedice nuklearnih napada na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine, u kojima je poginulo između 110.000 i 210.000 ljudi.

Strah od eskalacije i nuklearnog oružja

Kako sukob traje, pojedini dužnosnici počeli su javno izražavati zabrinutost zbog moguće eskalacije.

Savjetnik američkog predsjednika za umjetnu inteligenciju David Sacks upozorio je na rizik razmatranja uporabe nuklearnog oružja u kontekstu izraelskih vojnih poteza.

S druge strane, Donald Trump odbacio je takve scenarije, poručivši:

“Izrael to ne bi učinio.”

WHO priprema protokole za krizne situacije

WHO paralelno razvija planove za djelovanje u slučaju nuklearnog incidenta. To uključuje edukaciju osoblja i savjetovanje vlasti o mjerama zaštite stanovništva.

Organizacija također prati i šire zdravstvene posljedice sukoba, uključujući utjecaj napada na infrastrukturu i okoliš.

Napadi na zdravstveni sustav i civilne žrtve

WHO je zabilježio niz napada na zdravstvene radnike i ustanove u Iranu i Libanonu. Prema dostupnim podacima, od početka sukoba ubijeno je više desetaka zdravstvenih djelatnika.

Balkhy je takve napade jasno osudila.

“tragičnima i neprihvatljivima”, naglasila je, dodajući da zdravstveni radnici moraju biti zaštićeni prema međunarodnom pravu “u svakom trenutku”.

U međuvremenu, zdravstveni sustavi u pogođenim područjima suočavaju se s velikim pritiskom zbog broja ozlijeđenih i raseljenih osoba.

Humanitarna kriza i posljedice za stanovništvo

Sukob je doveo do velikih migracija stanovništva, a stotine tisuća ljudi prisiljene su napustiti svoje domove. Zdravstvene institucije upozoravaju na otežan pristup osnovnim uslugama, uključujući medicinsku skrb, lijekove i čistu vodu.

Balkhy je upozorila i na dugoročne posljedice za stanovništvo pogođenih područja.

“Govorimo o pristupu dobroj hrani, čistoj vodi, poremećaju u pružanju medicinske skrbi, bilo da je riječi o cijepljenju djece, pristupu njihovim lijekovima, pacijentima na dijalizi, oboljelima od raka, to će imati golemi utjecaj na narod Libanona”, rekla je.

Istaknula je i ozbiljnu situaciju u Gazi, gdje postoji kritičan nedostatak lijekova i medicinskih potrepština.

Razmjere razaranja zahtijevaju desetljeća oporavka

Prema procjenama, razina razaranja u pojedinim područjima je tolika da će za obnovu biti potrebna značajna financijska sredstva i dug vremenski period.

Balkhy je naglasila da će za oporavak biti potrebne milijarde dolara i godine napora kako bi se stanovništvu omogućili osnovni uvjeti za život.