Nova europska statistika iznenadila mnoge: Hrvatska među državama s najviše doseljenika
Hrvatska se posljednjih godina sve češće spominje u europskim statistikama kada je riječ o doseljavanju stranaca. Prema najnovijim podacima europske statistike, zemlja se i dalje nalazi među državama...
Hrvatska se posljednjih godina sve češće spominje u europskim statistikama kada je riječ o doseljavanju stranaca. Prema najnovijim podacima europske statistike, zemlja se i dalje nalazi među državama Europske unije s relativno visokim brojem imigranata u odnosu na broj stanovnika.
Ključne točke
Početkom 2025. godine u Hrvatskoj je živjelo više od 153 tisuće stranih državljana, što čini oko četiri posto ukupnog stanovništva. Među njima je čak oko 130 tisuća ljudi došlo iz država izvan Europske unije, dok ostatak čine državljani članica EU.
U cijeloj Europskoj uniji tijekom 2024. godine zabilježeno je 4,2 milijuna doseljenika iz zemalja izvan EU, pa je početkom 2025. u Uniji živjelo oko 46,7 milijuna ljudi rođenih izvan europskog bloka, odnosno 10,4 posto ukupnog stanovništva.
Hrvatska iznad europskog prosjeka
Statistika pokazuje da je prosječna stopa doseljavanja u Europskoj uniji oko devet imigranata na tisuću stanovnika.
U Hrvatskoj je taj broj dvostruko veći.
Naime, tijekom 2024. godine u zemlju se na svakih tisuću stanovnika doselilo 18 imigranata, čime je Hrvatska zadržala visoku poziciju među državama članicama EU.
Po toj stopi nalazi se na šestom mjestu u Europskoj uniji, odmah iza Malte, Cipra, Luksemburga, Španjolske i Irske.
Najveću stopu imigracije bilježi Malta, gdje je zabilježeno čak 60 doseljenika na tisuću stanovnika. Slijedi Cipar s 42, Luksemburg s 38, Španjolska s 26 te Irska s 24 imigranta na tisuću stanovnika.
Tko se najviše doseljava u Hrvatsku
Prema podacima o migracijama, u Hrvatsku se tijekom 2024. doselilo ukupno 70,4 tisuće osoba.
Među njima je bilo 13,3 tisuće hrvatskih državljana, gotovo pet tisuća građana iz država Europske unije, dok je 52,3 tisuće doseljenika stiglo iz zemalja izvan EU.
Najviše novih stanovnika došlo je iz nekoliko država:
- Nepala
- Bosne i Hercegovine
- Njemačke
- Srbije
- Indije
Važno je napomenuti da u ovu statistiku ne ulaze svi strani radnici koji su tijekom godine dobili dozvolu za rad i boravak u Hrvatskoj.
U službeni broj doseljenika ubrajaju se samo osobe koje u zemlji borave godinu dana ili dulje, jer tek tada ulaze u stalni broj stanovnika.
Velike razlike među državama EU
Europska statistika pokazuje da među državama članicama postoje velike razlike u migracijskim trendovima.
Dok neke zemlje bilježe snažan priljev novih stanovnika, druge imaju znatno niže stope doseljavanja.
Najmanje imigranata u odnosu na broj stanovnika primile su:
- Slovačka, s oko jednim doseljenikom na tisuću stanovnika
- Francuska, s oko 6,4 imigranta na tisuću stanovnika
- Italija, Latvija, Bugarska i Poljska, s oko osam doseljenika na tisuću stanovnika
Kada se promatraju apsolutne brojke, najviše doseljenika prijavila je Španjolska, gdje je tijekom 2024. stiglo 1,3 milijuna ljudi.
Slijedi Njemačka s 1,1 milijun, zatim Italija s 452 tisuće, dok je Francuska prijavila gotovo 439 tisuća novih stanovnika.
Istodobno, Španjolska i Njemačka bilježe i najveći broj emigranata, odnosno ljudi koji su se iz tih država odselili. Iz Španjolske je tako otišlo 662 tisuće ljudi, dok je iz Njemačke iselilo 584 tisuće stanovnika.
Tko najčešće migrira u Europi
Prema dostupnim podacima, većinu imigranata u Europskoj uniji čine muškarci.
U prosjeku, muškarci čine oko 55 posto svih doseljenika, a Hrvatska se u toj statistici posebno ističe.
Naime, u Hrvatskoj čak 73,6 posto imigranata čine muškarci, što je najveći udio među državama članicama.
Nakon Hrvatske slijede Litva s 71,6 posto te Rumunjska, gdje muškarci čine gotovo dvije trećine doseljenika.
S druge strane, najveći udio žena među imigrantima bilježe Francuska, Švedska i Češka.
Zanimljiv trend povratka u nekim državama
U pojedinim državama EU primijećen je i trend povratka vlastitih državljana iz inozemstva.
Primjerice, u Rumunjskoj je velik dio doseljenika zapravo činila povratnička populacija rumunjskih državljana koji su se vratili iz razvijenijih država zapadne Europe.
Zbog toga su gotovo dvije trećine imigranata u toj zemlji bili upravo rumunjski državljani, što ukazuje na postupni gospodarski oporavak i povratak dijela iseljeništva.
U isto vrijeme, migracije unutar Europske unije također su vrlo izražene. Procjenjuje se da je oko 1,5 milijuna ljudi koji su živjeli u jednoj članici EU tijekom godine preselilo u drugu članicu Unije.
