Njemačka na udaru energetske krize: skok cijena goriva uzdrmao ekonomiju
Naglo poskupljenje nafte i plina ponovno je uzdrmalo njemačko gospodarstvo i otvorilo pitanje novog vala inflacije. Rast cijena energije povezan je s pogoršanjem sigurnosne situacije na Bliskom...
Naglo poskupljenje nafte i plina ponovno je uzdrmalo njemačko gospodarstvo i otvorilo pitanje novog vala inflacije. Rast cijena energije povezan je s pogoršanjem sigurnosne situacije na Bliskom istoku, koja je poremetila globalne opskrbne lance i uzdrmala tržišta energenata.
U Njemačkoj su posljedice već vidljive na benzinskim postajama, gdje su cijene goriva naglo porasle. U pojedinim dijelovima zemlje litra benzina dosegnula je i do 2,50 eura, dok se prosječna cijena dizela trenutačno kreće nešto iznad dva eura po litri. To je približno 30 do 40 centi više nego prije eskalacije sukoba s Iranom.
Do skoka cijena došlo je nakon što je Hormuški tjesnac, jedna od ključnih pomorskih ruta za transport nafte, praktično prestao funkcionirati kao uobičajeni koridor za globalnu trgovinu energentima. Tim uskim prolazom svakodnevno prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom, zbog čega svaki poremećaj ima snažan utjecaj na cijene na svjetskom tržištu.
Pritisak se ne osjeća samo na tržištu nafte. Cijene plina također su naglo porasle nakon što su iranski dronovi napali postrojenja za ukapljeni plin u Kataru, što je dovelo do privremenog prekida proizvodnje.
Iako Njemačka ne uvozi ukapljeni plin iz Katara izravno, cijene energenata u Europi određuju se na zajedničkom tržištu. Zbog toga poremećaji u globalnoj ponudi brzo utječu na cijene u cijeloj Europskoj uniji.
Rast cijena energije posebno pogađa industriju, koja je već pod pritiskom visokih troškova proizvodnje. Energetski intenzivne grane poput kemijske industrije, proizvodnje čelika, stakla i papira među najizloženijima su ovom rastu troškova. Posljedice osjećaju i automobilska industrija te strojogradnja, ključni sektori njemačkog izvoza.
Rat na Bliskom istoku dodatno je razotkrio ranjivost visokoindustrijaliziranih gospodarstava koja snažno ovise o stabilnim energetskim tržištima. Ekonomistica Veronika Grimm, članica savjetodavnog ekonomskog vijeća njemačke vlade, upozorava da bi trenutna situacija mogla imati dugotrajnije posljedice.
„Moramo se pripremiti na duže razdoblje povećane nesigurnosti“, rekla je.
Situacija dolazi u osjetljivom trenutku za njemačku politiku. Vlada kancelara Friedricha Merza već mjesecima pokušava potaknuti gospodarski oporavak nakon razdoblja sporog rasta. Međutim, novo poskupljenje energije prijeti da poništi skroman gospodarski napredak koji je zemlja zabilježila početkom godine.
Njemačko gospodarstvo već je osjetilo snažan udar tijekom energetske krize nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada su cijene energenata dosegnule rekordne razine. Novi rast cijena sada ponovno otvara pitanje stabilnosti energetskog sustava i dugoročne otpornosti ekonomije.
Ekonomisti upozoravaju da bi povećani troškovi energije mogli ponovno potaknuti inflaciju. Tvrtke, suočene s višim troškovima proizvodnje, često ih prenose na krajnje potrošače kroz rast cijena proizvoda.
Takav scenarij već se dogodio tijekom energetske krize 2022. godine, kada su potrošači osjetili snažan rast cijena hrane, industrijskih proizvoda i usluga.
Povećanje troškova života može dodatno smanjiti kupovnu moć građana, što negativno utječe na potrošnju i usporava gospodarski rast. Istodobno, skuplja proizvodnja smanjuje konkurentnost njemačkih proizvoda na globalnom tržištu.
Uz energetsku krizu, rat na Bliskom istoku donosi i probleme u transportu i logistici. Brodarske kompanije sve češće izbjegavaju rute kroz Perzijski zaljev, što produžuje vrijeme isporuke robe i povećava troškove prijevoza.
Dodatni problem predstavlja i djelomično zatvaranje zračnog prostora iznad zaljevskih država, zbog čega zrakoplovne kompanije moraju mijenjati rute letova. To produžuje trajanje putovanja i povećava potrošnju goriva.
Njemačka vlada zasad zauzima oprezan pristup. Ministarstvo gospodarstva formiralo je posebnu radnu skupinu koja svakodnevno prati stanje na energetskim tržištima i procjenjuje moguće posljedice za gospodarstvo.
Glasnogovornik vlade Steffen Meyer izjavio je:
„Stalno procjenjujemo i pratimo situaciju.”
U vladi naglašavaju da je za procjenu dugoročnih ekonomskih posljedica sukoba na Bliskom istoku još prerano, ali ističu kako su rizici za gospodarstvo očiti.
Istodobno, vlasti su zatražile od kartelskog ureda da provjeri koriste li naftne kompanije trenutačnu krizu kako bi neopravdano povećavale cijene goriva na benzinskim postajama.
Država pritom i sama ostvaruje značajne prihode od goriva, jer gotovo polovica cijene na benzinskim postajama otpada na poreze i namete.
Zbog toga dio organizacija koje zastupaju vozače optužuje vlasti da država „puni blagajnu na račun vozača“, dok istodobno odbija ponovno uvesti subvencije ili smanjenje poreza na gorivo kakvo je bilo uvedeno tijekom energetske krize 2022. godine.
