Meteorolozi upozoravaju: Veliki poremećaj nad Arktikom mogao bi Europi donijeti nagli povratak zime

Dok se Europa postupno približava kalendarskom proljeću, visoko iznad Arktika razvija se atmosferski fenomen koji bi mogao značajno utjecati na vrijeme na kontinentu. Meteorolozi prate snažno stratosfersko zatopljenje, rijedak proces koji može promijeniti smjer snažnih vjetrova u višim slojevima atmosfere i destabilizirati poznati polarni vrtlog.

Prema aktualnim meteorološkim modelima, prvi učinci ovog poremećaja već su vidljivi u prognozama. Stručnjaci procjenjuju da bi se njegov utjecaj tijekom druge polovice ožujka mogao postupno spuštati prema nižim slojevima atmosfere, što često rezultira naglim promjenama vremena u Europi.

Takvi procesi ne događaju se često, ali kada se pojave, mogu u relativno kratkom vremenu promijeniti raspored toplih i hladnih zračnih masa na velikom dijelu kontinenta.

Polarni vrtlog – ključni mehanizam zimskog vremena

U središtu ove meteorološke priče nalazi se polarni vrtlog, golemo područje hladnog zraka i snažnih vjetrova koje se tijekom zime formira oko Arktika.

Kada je polarni vrtlog stabilan i snažan, hladan zrak ostaje zadržan u polarnim regijama. U takvim situacijama Europa često ima mirnije i relativno blaže zimske uvjete.

No situacija se može dramatično promijeniti kada se taj sustav oslabi ili podijeli.

Tada se prirodna atmosferska barijera koja zadržava hladnoću na sjeveru počinje raspadati, a hladne zračne mase lakše prodiru prema srednjim geografskim širinama.

Rezultat može biti nagla promjena vremena – dok jedan dio Europe bilježi iznadprosječno tople temperature, drugi može osjetiti prodore znatno hladnijeg zraka.

Što zapravo znači stratosfersko zatopljenje

Fenomen stratosferskog zatopljenja događa se visoko iznad površine Zemlje, u sloju atmosfere koji se nalazi iznad troposfere – dijela u kojem nastaju oblaci, kiša i snijeg.

Tijekom tog procesa temperature u stratosferi mogu naglo porasti za nekoliko desetaka stupnjeva u samo nekoliko dana.

Istodobno dolazi i do promjene smjera snažnih vjetrova koji kruže oko Arktika. Kada se to dogodi, meteorolozi to smatraju jasnim znakom da je polarni vrtlog ozbiljno poremećen.

Iako se promjene događaju na velikim visinama, njihov utjecaj često se postupno spušta prema nižim slojevima atmosfere. Taj proces može trajati između 10 i 30 dana.

Ako poremećaj dosegne troposferu, tada se njegove posljedice mogu osjetiti i na površini – kroz nestabilnije vrijeme, promjene tlaka zraka i prodore hladnijih zračnih masa.

Kakvo vrijeme meteorolozi očekuju u Europi

Kratkoročne prognoze trenutačno pokazuju jačanje područja visokog tlaka nad dijelom Europe. Takva situacija obično donosi stabilnije vrijeme i nešto iznadprosječne temperature u pojedinim regijama.

Istodobno, rubni dijelovi kontinenta mogli bi ostati pod utjecajem nižeg tlaka zraka, što znači promjenjivije vremenske prilike.

U tim područjima moguće su:

1. češće oborine
2. povremeni prodori svježijeg zraka
3. nagla kolebanja temperature

Meteorološki modeli posebnu pažnju posvećuju razdoblju oko sredine ožujka.

Tada bi, prema nekim projekcijama, moglo doći do jačanja zapadnog strujanja s Atlantika, što bi donijelo dodatnu vlagu i povećanu naoblaku.

Takav raspored atmosferskih sustava često znači nestabilno proljetno vrijeme s čestim izmjenama toplijih i hladnijih epizoda.

Proljeće s naglim promjenama vremena

U kombinaciji sa stratosferskim poremećajem, takva situacija može rezultirati vrlo promjenjivim proljećem.

Meteorolozi upozoravaju da ovakvi procesi često stvaraju tzv. podijeljeni vremenski obrazac u Europi.

To znači da se kontinent može podijeliti na dva različita meteorološka scenarija:

1. jedan dio Europe bilježi iznadprosječno tople temperature
2. drugi dio osjeća prodore hladnog zraka i nestabilno vrijeme

U takvim uvjetima vrijeme se može mijenjati iz dana u dan, a stabilni proljetni uvjeti često su kratkog trajanja.

Druga polovica ožujka pod povećalom meteorologa

Dugoročnije projekcije za kasniji dio ožujka i dalje upućuju na mogućnost podijeljenog vremenskog režima.

Sustavi visokog i niskog tlaka mogli bi se rasporediti tako da različitim dijelovima Europe donesu potpuno različite vremenske uvjete.

Prema trenutačnim prognozama:

1. sjeverni i sjeveroistočni dijelovi Europe češće bi mogli ostati u toplijoj zračnoj masi
2. središnja i južna Europa mogli bi povremeno biti pod utjecajem prodora svježijeg zraka

Takav razvoj situacije povećava mogućnost nestabilnog vremena, naglih padova temperature i češćih oborina u drugoj polovici mjeseca.

Meteorološki modeli i dalje prate razvoj stratosferskog poremećaja jer upravo o njegovu daljnjem razvoju ovisi hoće li Europa osjetiti izraženiji prodor hladnijeg zraka ili tek prolazne promjene vremena tijekom ožujka.