Fitch objavio novu ocjenu Hrvatske: ekonomija stabilna, ali jedna stvar posebno zabrinjava

Međunarodna agencija za kreditni rejting Fitch potvrdila je Hrvatskoj ocjenu ‘A-’ uz stabilne izglede, što investitorima šalje poruku da je država i dalje relativno siguran dužnik. Ipak, u novom izvješću ističu se i određeni rizici – od slabljenja cjenovne konkurentnosti do činjenice da je hrvatsko gospodarstvo relativno malo i osjetljivo na vanjske šokove.

Prema procjeni agencije, vjerojatnost da Hrvatska neće moći uredno servisirati svoje dugove ostaje niska, no naglašava se kako je gospodarstvo ipak ranjivije na nepovoljne okolnosti u odnosu na zemlje s još višim kreditnim rejtingom.

Stabilni izgledi za javne financije

U izvješću se navodi kako stabilni izgledi znače da se u skorije vrijeme ne očekuju promjene rejtinga, odnosno da bi Hrvatska trebala zadržati trenutačnu ocjenu.

Fitch procjenjuje da će se udio javnog duga u BDP-u stabilizirati u srednjem roku, i to unatoč očekivanom povećanju proračunskog manjka. Upravo kombinacija članstva u Europskoj uniji i eurozoni, uz relativno discipliniranu fiskalnu politiku, smatra se ključnim razlogom za zadržavanje ovakve ocjene.

U proteklim godinama javni dug Hrvatske značajno je smanjen u odnosu na veličinu gospodarstva, što je dodatno ojačalo povjerenje investitora.

Hrvatsko gospodarstvo i dalje raste brže od eurozone

Analiza Fitcha pokazuje da je gospodarski rast Hrvatske u 2025. iznosio 3,1 posto, što je i dalje znatno iznad prosjeka eurozone koji je bio oko 1,5 posto.

Drugim riječima, Hrvatska je nadmašila i prosjek zemalja koje imaju sličan kreditni rejting, gdje je rast iznosio oko 2,5 posto.

Ipak, struktura tog rasta pokazuje određene promjene.

1. Osobna potrošnja je usporila
2. Izvoz usluga, posebno u turizmu, smanjio se
3. Ulaganja i robni izvoz ostali su snažni

Prema projekcijama, gospodarska aktivnost mogla bi se dodatno usporiti do 2027. godine na oko 2,7 posto, ali i dalje ostati iznad prosjeka eurozone.

Turizam gubi dio konkurentnosti

Jedna od važnijih primjedbi u izvješću odnosi se na slabljenje cjenovne konkurentnosti Hrvatske, osobito u turističkom sektoru.

Kako navodi agencija, cijene smještaja i ugostiteljskih usluga posljednjih godina sve su bliže prosjeku Europske unije, što smanjuje prednost koju je Hrvatska ranije imala na međunarodnom tržištu.

Posljedica toga je pad izvoza turističkih usluga, koji je dosad bio jedan od ključnih motora domaćeg gospodarstva.

EU investicije i veća potrošnja na obranu

Unatoč tim izazovima, Fitch smatra da će novac iz europskih fondova i dalje biti snažan poticaj gospodarskom rastu sve do 2030. godine.

Osim toga, očekuje se i povećanje javne potrošnje u cijeloj Europskoj uniji, ponajviše zbog većih ulaganja u obranu i infrastrukturu, što bi moglo potaknuti potražnju za robom i uslugama iz Hrvatske.

Hrvatska vlada planira povećati izdvajanja za obranu na oko tri posto BDP-a do 2030., u odnosu na približno dva posto koliko se očekuje 2025. godine.

No Fitch upozorava kako će učinak takvih ulaganja na gospodarstvo biti ograničen, budući da je domaći sektor vojne industrije relativno mali.

Proračunski manjak ponovno raste

Procjene pokazuju da je proračunski deficit Hrvatske u 2025. dosegnuo oko 2,5 posto BDP-a.

Razlozi su uglavnom povezani s nekoliko ključnih troškova:

1. povećanje plaća u javnom sektoru,
2. veća socijalna davanja,
3. povećana kapitalna ulaganja države.

Do 2027. godine manjak bi mogao porasti na oko 2,8 posto BDP-a, ali i dalje ostati ispod prosjeka zemalja s istim kreditnim rejtingom.

Vlada je pritom naglasila da namjerava zadržati proračunski deficit ispod granice od tri posto BDP-a, koja se smatra važnim fiskalnim pravilom u Europskoj uniji.

Dug se smanjuje, ali trend bi mogao stati

Javni dug Hrvatske pao je na oko 56,3 posto BDP-a u 2025. godini, čime se nastavlja višegodišnji trend smanjenja.

Ipak, Fitch očekuje da bi se taj trend uskoro mogao usporiti, odnosno da bi se dug mogao stabilizirati na približno istoj razini.

Razlog je kombinacija sporijeg rasta nominalnog BDP-a i trajnog primarnog proračunskog manjka.

Troškovi kamata za državu trebali bi pritom blago porasti na oko 3,3 posto proračunskih prihoda u 2026. i 2027., ali će i dalje biti niži od prosjeka država s istim kreditnim rejtingom.

Kada bi rejting mogao pasti – a kada rasti

Fitch je u izvješću naveo i scenarije koji bi mogli dovesti do promjene kreditne ocjene Hrvatske.

Smanjenje rejtinga moglo bi se dogoditi ako:

1. gospodarski rast dugoročno znatno oslabi
2. dođe do strukturnih šokova u ključnim sektorima
3. javni dug ponovno počne snažnije rasti

S druge strane, poboljšanje rejtinga moguće je ako se javni dug dodatno smanji, osobito ako se to postigne uz strukturna poboljšanja u javnim financijama i upravljanju državom.

Agencija također navodi da bi pozitivno ocijenila postupno približavanje Hrvatske razvijenijim državama po razini dohotka i institucionalnoj kvaliteti, pod uvjetom da pritom ne nastanu veće makroekonomske neravnoteže.

Takav scenarij, prema procjenama analitičara, moguć je samo ako razdoblje snažnijeg gospodarskog rasta potraje više godina zaredom, bez naglog povećanja duga ili fiskalnih rizika.