Izraelski veleposlanik u Zagrebu traži zatvaranje iranskog veleposlanstva

Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Gary Koren pozvao je hrvatske vlasti da razmotre potpuni prekid diplomatskih odnosa s Iranom, uključujući zatvaranje iranskog veleposlanstva u Zagrebu i sigurnosnu provjeru njegovog osoblja.

Prema njegovim riječima, među zaposlenicima iranskih diplomatskih predstavništava u Europi mogli bi se nalaziti operativci povezani s iranskom Revolucionarnom gardom, organizacijom koju dio međunarodne zajednice smatra terorističkom.

Koren smatra da bi europske zemlje, pa tako i Hrvatska, trebale temeljito provjeriti osoblje iranskih diplomatskih misija, jer, kako tvrdi, postoji sumnja da pojedinci u diplomatskim strukturama prikupljaju obavještajne podatke i pomažu aktivnostima koje prelaze okvire diplomacije.

Upozorenje na moguće obavještajne aktivnosti

Izraelski diplomat upozorio je da su, prema procjenama izraelskih vlasti, diplomatske misije Irana u brojnim državama povezane s obavještajnim operacijama.

Navodi da se u mnogim zemljama Europe među osobljem veleposlanstava nalaze osobe povezane s Revolucionarnom gardom, koje navodno prikupljaju informacije i održavaju kontakte s mrežama simpatizera.

Koren je također ustvrdio da iranski režim ima takozvane „spavaće ćelije” na Zapadu, odnosno mreže simpatizera koje se aktiviraju u određenim situacijama. Kao primjer naveo je slučajeve u Sjedinjenim Američkim Državama gdje su, prema njegovim riječima, otkriveni planovi napada na iranske oporbene aktiviste.

U kontekstu regije, istaknuo je da izraelske službe smatraju kako u susjednim državama postoje pojedinci koji podržavaju iranski režim, što dodatno povećava zabrinutost zbog mogućih sigurnosnih rizika.

Poziv Hrvatskoj na prekid diplomatskih odnosa

Izraelski veleposlanik otišao je i korak dalje, pozvavši Hrvatsku da razmotri potpuni prekid diplomatskih odnosa s Iranom.

Prema njegovom prijedlogu, Hrvatska bi trebala povući svoje diplomatsko predstavništvo iz Teherana, ali i zatražiti zatvaranje iranskog veleposlanstva u Zagrebu.

Takav potez, smatra Koren, bio bi snažna politička poruka u trenutku kada su odnosi između Izraela i Irana dodatno pogoršani nakon najnovijih vojnih događaja na Bliskom istoku.

Operacija SAD-a i Izraela protiv Irana

U razgovoru se osvrnuo i na aktualni sukob na Bliskom istoku, naglasivši da je zračna operacija Izraela i Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana bez presedana.

Prema njegovim riječima, razina političke, vojne i obavještajne koordinacije između dviju država u toj operaciji jedna je od najviših do sada.

Cilj akcije, kako tvrdi izraelski diplomat, jest uništavanje iranskih raketnih sustava, proizvodnih linija balističkih projektila i nuklearnog programa. Poseban fokus navodno je stavljen na infrastrukturu koju koriste Revolucionarna garda i paravojna organizacija Basidž, koja je prema tvrdnjama izraelske strane zadužena za gušenje unutarnjih prosvjeda u Iranu.

Uranij i nuklearni program

Koren je upozorio i na podatke prema kojima Iran raspolaže s oko 460 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto, što je razina koja se relativno brzo može dodatno obogatiti na 90 posto potrebnih za izradu nuklearnog oružja.

Dodao je da su obavještajni podaci nakon prošlogodišnjeg dvanaestodnevnog sukoba pokazali kako dio iranskih zaliha nuklearnog materijala nije uništen, a Teheran je u međuvremenu ubrzao proizvodnju balističkih raketa.

Prema njegovim riječima, iranske vlasti su premjestile dio ključne infrastrukture dublje pod zemlju, kako bi je zaštitile od mogućih budućih napada.

Diplomacija prije vojne akcije

Izraelski diplomat tvrdi da su Izrael i SAD prije vojne operacije dali priliku diplomatskom rješenju, uključujući pregovore koji su se vodili u Ženevi uz posredovanje Omana.

Ipak, kako navodi, nakon prikupljenih obavještajnih podataka i procjena sigurnosne situacije, dvije zemlje su zaključile da diplomatski proces nije doveo do konkretnog rješenja, zbog čega je donesena odluka o vojnoj akciji.

Izrael: Iran predstavlja prijetnju opstanku

Koren je naglasio da Izrael na Iran gleda kao na izravnu i egzistencijalnu prijetnju.

Prema njegovim riječima, sukob između dviju država ima duboke povijesne korijene, koji datiraju još od Islamske revolucije 1979. godine kada je tadašnji iranski vođa Ruholah Homeini označio Izrael neprijateljem.

Izraelski veleposlanik istaknuo je da njegova zemlja raspolaže opsežnom obavještajnom mrežom u Iranu, uz tehnološku potporu američkih satelitskih sustava i informacije koje dolaze iz država Perzijskog zaljeva.

Napadi i civilne žrtve

Govoreći o vojnim operacijama, Koren je ustvrdio da izraelske i američke snage ciljaju isključivo vojne objekte i infrastrukturu režima.

Istodobno je priznao da protuzračna obrana Izraela nije potpuno neprobojna, zbog čega vlasti pozivaju građane da u vrijeme napada ostanu u skloništima.

Jedan od najtežih napada dogodio se kada je projektil pogodio sinagogu u gradu Beit Shemesh, pri čemu je poginulo devetero ljudi.

Komentirajući izvještaje o napadu na školu za djevojčice u južnom iranskom gradu Minabu, u kojem je prema pojedinim informacijama poginuo velik broj djece, Koren je rekao da ni Izrael ni SAD ne preuzimaju odgovornost za taj napad.

Istaknuo je da, prema izraelskom stajalištu, demokratske vojske nastoje izbjeći civilne žrtve, iako je u ratnim okolnostima takve tragedije ponekad teško potpuno spriječiti.

U međuvremenu, međunarodne organizacije upozoravaju i na nasilno gušenje prosvjeda u Iranu, pri čemu je, prema procjenama izvjestitelja Ujedinjenih naroda, tijekom nedavnih nemira ubijen velik broj prosvjednika.

Napetosti između Irana, Izraela i njihovih saveznika tako i dalje rastu, dok diplomatske inicijative i sigurnosne procjene u europskim državama sve češće uključuju pitanje djelovanja iranskih diplomatskih predstavništava na Zapadu.