Velika pobjeda za Hrvate u Austriji: Hrvatski dobiva vlastitu nastavu umjesto zajedničkog s bosanskim i srpskim

Austrija planira značajnu promjenu u obrazovnom sustavu koja bi mogla imati velik utjecaj na hrvatsku zajednicu u toj zemlji. Prema najavi austrijskih vlasti, školama će se omogućiti nastava na hrvatskom jeziku, umjesto dosadašnjeg modela zajedničkog predmeta poznatog kao BKS (bosanski/hrvatski/srpski).

Najavu je tijekom posjeta Zagrebu iznijela austrijska ministrica za Europu i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger, nakon sastanka s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

Prema riječima ministrice, austrijsko ministarstvo obrazovanja planira povući preporuku iz 1996. godine, prema kojoj se učenici iz različitih jezičnih zajednica nisu razdvajali u nastavi materinskog jezika. Upravo je ta preporuka dovela do uvođenja zajedničke nastave pod nazivom BKS.

“Razgovarali smo s ministarstvom obrazovanja koje će povući preporuku iz kraja 90-ih i naglasiti autonomiju škola, kojima će se omogućiti nastava na hrvatskom jeziku”, rekla je Meinl-Reisinger.

Promjena bi značila da škole dobivaju veću slobodu u organiziranju nastave, a učenicima bi se omogućilo da pohađaju predmete koji su izravno povezani s njihovim materinskim jezikom.

Hrvatski jezik kao službeni jezik EU

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman pozdravio je ovu najavu i ocijenio je važnom za očuvanje identiteta hrvatske zajednice u Austriji.

Naglasio je da je riječ o službenom jeziku jedne države članice Europske unije, koji bi, prema njegovim riječima, trebao imati jasnu poziciju u obrazovnom sustavu.

“Riječ je o službenom jeziku jedne članice Europske unije koji se ne bi trebao podučavati u sklopu umjetnih tvorevina poput BKS-a”, istaknuo je Grlić Radman.

U Austriji živi velik broj građana hrvatskog podrijetla, a nastava materinskog jezika važan je dio očuvanja kulturnog i jezičnog identiteta novih generacija.

Posjet energetskom čvorištu

Tijekom boravka u Zagrebu ministri su posjetili i JANAF-ov terminal na Žitnjaku, gdje su razgovarali o energetskoj sigurnosti i ulozi Hrvatske u opskrbi srednje Europe.

Meinl-Reisinger naglasila je da je pitanje stabilne opskrbe energijom postalo iznimno važno nakon početka rata Rusije protiv Ukrajine.

“Željela sam posjetiti JANAF jer je pitanje opskrbe energijom u ovim vremenima iznimno važno za Europsku uniju. Od izbijanja rata Rusije protiv Ukrajine Hrvatska se pokazala kao važan hub za opskrbu energijom u središnjoj Europi”, rekla je.

Iako Austrija nije izravno povezana s JANAF-ovim sustavom naftovoda, stabilnost energetskih tokova u Europi ima važnu ulogu za cijelu regiju.

Grlić Radman istaknuo je kako Europa posljednjih godina sve snažnije radi na diversifikaciji energetskih izvora, a Hrvatska u tome ima sve značajniju ulogu.

“Hrvatska može u dovoljnim količinama opskrbiti susjedne zemlje, prije svega Mađarsku, Slovačku i Srbiju, čak i kapacitetima koji su iznad njihovih potreba”, rekao je.

Suradnja dviju država

Tijekom susreta razgovaralo se i o široj suradnji Hrvatske i Austrije, uključujući energetiku, infrastrukturu, obranu i inovacije.

Austrija je među najvažnijim gospodarskim partnerima Hrvatske, a obje zemlje nastoje dodatno ojačati međusobne gospodarske i političke odnose.

Razgovaralo se i o aktualnoj situaciji na Bliskom istoku, kao i o koordinaciji dviju država u vezi s repatrijacijom državljana iz kriznih područja.

Dužnosnici su pritom naglasili potrebu za deeskalacijom sukoba i stabilizacijom regije, dok se paralelno razvijaju inicijative za jačanje energetske sigurnosti i gospodarske suradnje između dviju država.