Sindikalac Turalija: Nitko neće raditi u školstvu za 1300 eura, premijer je u krivu

Uoči najavljenog prosvjeda javnih službi, napetosti između sindikata i Vlade dodatno su eskalirale. Predstavnici zaposlenih upozoravaju na dugotrajni izostanak komunikacije i nezadovoljstvo načinom na koji se donose ključne odluke u sektoru obrazovanja i drugih javnih djelatnosti.

Prosvjed pod nazivom “Sindikalno proljeće” zakazan je za 21. ožujka na zagrebačkom Europskom trgu, a organizira ga šest sindikata javnih službi. Glavni razlog okupljanja je, kako navode, nedostatak socijalnog dijaloga s Vladom te potreba za pokretanjem pregovora o granskim kolektivnim ugovorima.

Četiri godine bez kolektivnih ugovora

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija iznio je niz zamjerki na račun Vlade, posebno ističući dugotrajno ignoriranje ključnih pitanja.

“Prosvjed radimo iz više razloga. Pozivati nas na razum i realnost promašena je priča. Imamo neki svoj put, odredili smo neke svoje prioritete. Premijer je krivo shvatio, ovdje se ne radi o materijalnim razlozima. Tražimo pokretanje i otvaranje socijalnog dijaloga po pitanju granskih kolektivnih ugovora, kojih nema već četiri godine, što je nenormalna situacija za jednu uređenu državu. Tražimo da se sa svim sindikatima dogovara, a ne s dva pa da to vrijedi za sve”, izjavio je za N1

Podsjetio je i na ranije potpisani sporazum koji, prema njegovim riječima, nije proveden.

“Potpisali smo sporazum 10. lipnja, ali se to ignorira. Država bi se trebala pridržavati potpisanog. Tražimo kvalitetan socijalni dijalog i da je toga bilo u ovih osam mjeseci, ne bismo najavili prosvjed.”

Izostanak komunikacije dodatno zaoštrava situaciju

Kako tvrdi Turalija, sindikati se suočavaju s potpunim izostankom odgovora s druge strane.

“Zato moramo ići dalje, da budemo vidljiviji i da nas se čuje pa možda prisilimo, odnosno privolimo drugu stranu na razgovor.”

Ističe i osobno razočaranje zbog nedostatka komunikacije, naglašavajući da je pokušaja bilo.

“Više puta smo mu pisali dopise i tražili sastanke. Međutim, kao nastavnika me najviše boli što nema odgovora. Da je bar bilo automatski generiranog pa da znate kako je netko pročitao što smo poslali.”

Sporna ponuda i nezadovoljstvo sindikata

Jedna od ključnih točaka neslaganja odnosi se na ponudu povećanja plaća koju su sindikati odbili.

“Rekao je da se postigao dogovor, što nije točno. Postigao se s dva reprezentativna državna sindikata koji djeluju u području policije. Svih 11 sindikata javnih službi odbilo je ponudu ‘1+1+1’ i to nije tri posto na razini godine nego jedan posto, s tim da se treća rata prelijeva na 2027. i osjetit će se tek na plaći u prvom mjesecu. I da je riječ o tri posto, to ne zadržava kvalitetu zaposlenih. Inflacija je četiri posto, a bit će i veća.”

Dodatno naglašava kako ovakav pristup šalje poruku o odnosu prema zaposlenima u ključnim sektorima.

“Očito žele dobiti na vremenu, a i ovo nam je poruka kako vladajući gledaju na zaposlene u kulturi, obrazovanju… Tražimo da se zauzmu modaliteti za budućnost i da se sindikati ne šikaniraju ili obezvređuju. Moramo biti partneri.”

Prosvjed usred krize i pitanje prioriteta

Komentirajući kritike da prosvjed dolazi u osjetljivom trenutku, Turalija poručuje kako razumije širi kontekst, ali naglašava važnost ulaganja u obrazovanje.

“Sve je to razumljivo, nismo slijepi ni gluhi, znamo da je situacija kritična. Ali obrazovanje mora biti prioritet. Ako se nalazi novac za neke privatne medicinske firme, ako se pokriva dug bivših premijera prema naftnim kompanijama i za stotine općina, načelnika i desetke tisuća zaposlenih, ako se može hvaliti koliko smo uspješni i kako BDP raste, da se nikad nije živjelo bolje… onda se može naći novca i za nas. Ima ga, a sve je u rukama i volji jednog čovjeka.”

Optužbe o političkoj motivaciji

Sindikati su se suočili i s optužbama da selektivno prosvjeduju, ovisno o političkoj vlasti. Na to Turalija odgovara:

“To je logično, HDZ-ova vlada je najviše puta dobila izbore. Najbitnije je da ministarstvo radi za interese obrazovanja. Nema to veze s lijevim ili desnim spektrom, prosvjedujemo zbog aktualnih problema. Premijer bi to trebao shvatiti i on je taj koji bi trebao imati osjećaj za realnost. Trebao je imati taj osjećaj kad su se donosili koeficijenti. Izostao je osjećaj za realnost kad nas se nije pozvalo na razgovore i dovelo do ovoga. Kad pustite da vrijeme prolazi pa imate ovakve docirajuće poruke, to nije pravi put.”

Niske plaće i odlazak mladih iz obrazovanja

Jedna od ključnih poruka odnosi se na stanje u školstvu i interes mladih za rad u obrazovanju.

“Samo bismo voljeli da nas se poštuje, kao i znanje koje prenosimo djeci. Ako premijer misli da će mladi ljudi nakon fakulteta doći raditi u škole za nekih 1300 eura, vara se.”

Turalija upozorava i na daljnje korake ako dijalog izostane.

“Nažalost, ni prije prosvjeda nije stigao nikakav poziv na dijalog, a ako izostane i nakon, nažalost, morat ćemo ići i dalje”, zaključio je za N1