PLENKOVIĆ: Molim vas, ne vjerujte lažima i neistinama i relativiziranju i minimiziranju objektivnih uspjeha

Nakon sjednice predsjedništva HDZ-a, premijer Andrej Plenković obratio se novinarima i komentirao niz političkih i ekonomskih tema. U središtu njegovog obraćanja našla se najnovija odluka agencije Standard & Poor’s, koja je Hrvatskoj podigla investicijski kreditni rejting s A- na A razinu.

Premijer je tu odluku nazvao važnim signalom za gospodarstvo, ali i prilikom da odgovori na kritike koje su se pojavile u političkom prostoru.

Kreditni rejting kao signal međunarodnog povjerenja

Govoreći o novoj ocjeni kreditnog rejtinga, Plenković je naglasio kako takva odluka međunarodnih agencija ima izravne posljedice na financijsku stabilnost države.

“Raspravili smo sve aktualne teme, najavili aktivnosti ovom tjednu. Prije svega osvrt na zaista sjajnu ocjenu Standard & Poor’s-a, koja je povećao investicijski kreditni rating Hrvatskoj s razine A minus na A razinu“, rekao je premijer.

Prema njegovim riječima, takva ocjena šalje pozitivnu poruku međunarodnim tržištima, ali i domaćim gospodarskim subjektima. Niži troškovi zaduživanja države, istaknuo je, automatski se prelijevaju na banke i poduzeća, a posredno i na građane.

“Odlična poruka i u pogledu smanjenih troškova zaduživanja na razini države, time automatski povoljne situacije za sve naše gospodarske subjekte, za banke, a kada su oni u povoljnoj poziciji, tada su refleksije i itekako vidljive i za građane“, naglasio je.

Vlada, dodao je, planira nastaviti s politikom odgovornog upravljanja javnim financijama kako bi se osigurao prostor za financiranje drugih državnih prioriteta.

Odgovor na kritike predsjednika

Plenković se u svom obraćanju osvrnuo i na izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je komentirao važnost kreditnog rejtinga.

“Odmah ću se osvrnuti na neprimjeren i potpuno, meni barem politički jasan, ali potpuno netočan Milanoviću komentar koji je Hrvatskoj javnosti rekao da je kreditni rejting ništa. Dakle, to ne vrijedi ništa, to je sve bez veze“, izjavio je premijer.

Podsjetio je kako je Hrvatska u razdoblju Milanovićeve vlade imala znatno lošiji kreditni status, koji je tada bio u kategoriji tzv. neinvesticijskog rejtinga.

“Naravno da je bez veze kad je Hrvatska u vremenu kad je on bio premijer bila u takozvanom rejtingu smeće“, dodao je.

Prema njegovim riječima, tada su kamate na zaduživanje bile znatno više, a država je izdvajala veći dio proračuna za servisiranje dugova.

Koliko državu košta zaduživanje

Premijer je pokušao pojasniti razliku između tadašnje i današnje situacije kroz udio kamatnih troškova u BDP-u.

“Kad bi Hrvatska danas imala kreditni rejting kao što smo ga imali u vremenu izvanrednog, najboljeg premijera ikada u Hrvatskoj, a to je naravno bio Milanović, tada bismo mi danas izdvajali 3,5% BDP-a za plaćanje kamata za zaduženje države“, rekao je.

Uspoređujući to s aktualnim stanjem, dodao je da država danas izdvaja oko 1,5 posto BDP-a za servisiranje financijskih obveza na međunarodnim tržištima.

Povezanost s izdvajanjima za obranu

Prema riječima premijera, upravo taj fiskalni prostor omogućuje Hrvatskoj da ispuni obveze prema NATO-u.

“Znate, 2% BDP vam je upravo ono ispunjavanje cilja koje je Hrvatska preuzela kao NATO da godišnje izdvaja 2% BDP-a za obranu“, rekao je.

Dodao je kako bi bez ovakvog kreditnog rejtinga država imala znatno manje mogućnosti ulaganja u obranu i sigurnost.

Istaknuo je i da je kreditni rejting Hrvatske u posljednjih devet godina porastao za šest stupnjeva, što smatra jednim od ključnih ekonomskih pokazatelja napretka.

“Molim vas, ne vjerujte lažima i neistinama i relativiziranju i minimiziranju objektivnih uspjeha“, poručio je.

Rast gospodarstva i europska sredstva

Premijer je govorio i o makroekonomskim pokazateljima, navodeći kako je hrvatski BDP prošle godine dosegnuo 93 milijarde dolara.

Prema projekcijama Vlade, ove bi godine mogao prijeći 98 milijardi dolara, dok bi u sljedećoj mogao premašiti 100 milijardi dolara.

“To vam znači manifestacija gospodarskog rasta i razvoja zemlje“, rekao je.

Osvrnuo se i na tvrdnje da bi Hrvatska u budućnosti mogla ostati bez europskih sredstava.

“Europska komisija predložila idući višegodišnji financijski okvir za sedam proračunskih godina, apsolutno najvećim iznosom u povijesti Europske unije. Pa neće valjda za Hrvatsku ne biti jednog centa ili jednog eura u tim godinama koje su pred nama“, kazao je.

Dodao je kako je Hrvatska u odnosu na uplate u europski proračun trenutno oko 20 milijardi eura u plusu.

Oporba i političke poruke

Premijer se dotaknuo i odnosa u oporbi, posebno suradnje između SDP-a i platforme Možemo.

“U subotu su se družili iz Moramo i SDP-a. Skupa su kao jedna gnjila lubenica“, rekao je.

U nastavku je slikovito opisao političku situaciju u oporbenom bloku.

“Znate, ono crveno unutra to vam je SDP. Kad je vodenasta nikakva stara i dotrajala, neće nitko ni gledati. To je SDP, a okolo imate sada već sagnjilu i zelenu koru te lubenice“, dodao je.

Prema njegovim riječima, riječ je o pokušaju političkog okupljanja kako bi se smanjili izborni gubici.

“To je simbioza Moramo i SDP – jedna trula Lubenica, koja nema druge nego da se okuplja, ne bi li izgubili malo manje nego što će izgubiti ako idu odvojeno“, poručio je.