Panika u Sigetu: Letjelica kružila tik uz prozore stanova, stanari u strahu

Stanovnici zagrebačkog naselja Siget posljednjih su dana primijetili neobičnu pojavu na nebu iznad svojih zgrada. Jedna od stanarki tvrdi kako je više puta uočila dron koji leti vrlo blizu stambenih zgrada, a situacija ju je posebno uznemirila kada je, kako kaže, letjelica bila svega dvadesetak metara od njenog prozora.

Svoje iskustvo podijelila je u kvartovskoj Facebook grupi, gdje je objavila i videozapis snimljen iznad parkirališta i dječjeg igrališta u blizini nebodera poznatog kao Superica.

“Neku večer bila sam zabezeknuta, bio je svega dvadesetak metara od zgrade i bulji nam u balkone. Tada nisam imala mobitel pa nisam stigla snimiti. Evo večeras sam ga uhvatila iznad parkinga, igrališta i vraćao se opet u krug oko zgrade. Ljudi, smije li on to bez dozvole raditi!?”

Objava je u kratkom roku izazvala velik broj reakcija i komentara stanara koji su pokušali objasniti kakva pravila vrijede za upravljanje dronovima u takvim situacijama.

Rasprava u komentarima: Je li let uopće dopušten?

U komentarima se pojavilo više različitih mišljenja, a pojedini korisnici upozorili su na moguće kršenje pravila zračnog prometa, osobito zbog blizine zračne luke.

Jedan od komentatora napisao je:

“Superica je u kontroliranoj zoni Zračne luke Zagreb, ne može dobiti dozvolu, a kazna je jako velika jer ugrožava promet civilnog zrakoplovstva. Samo pozvati policiju i neka se zabavlja.”

Drugi korisnik smatra kako je malo vjerojatno da osoba koja upravlja dronom ima potrebna odobrenja.

“Ovako blizu zgradama i usred noći teško da ima dozvolu. Prijavi to.”

Ove tvrdnje potaknule su dodatnu raspravu o tome kakva je zapravo procedura za legalno upravljanje dronovima u urbanim područjima.

Koja su pravila za letenje dronom u Hrvatskoj?

Jedan od sudionika rasprave pokušao je detaljnije objasniti što bi operator drona morao učiniti kako bi sve bilo u skladu sa zakonom.

“Da bi bilo sve po zakonu, mora biti registriran, osiguran, pilot mora imati položeni ispit te prijaviti civilnom zrakoplovstvu da će letjeti na tom području. Snimati može samo u privatne svrhe (iako je to siva zona, kako se uzme zakon – u praksi dok god snimke nisu problematične ili javno eksponirane prolazi). Da bi javno objavio snimke treba imati dopuštenje za snimanje te dopuštenje za objavljivanje (što mogu zatražiti samo pravne i fizičke osobe koje su registrirane za tu djelatnost) te mora imati dozvolu i vlasnika zgrade za objavu. Zračni prostor oko Superice je u kontroliranoj zoni, što ne znači da je zabranjeno letenje dronom nego su stroža pravila, postoje ograničenja koja su stroža”

Isti komentator dodao je i kako u praksi rijetko tko ima svu potrebnu dokumentaciju, iako je to teorijski moguće.

“Rijetki su koji imaju sve legalno, dodao je, ali ako je registriran, osiguran, ima položen ispit, prijavio je let i dobio dozvolu od civilnog zrakoplovstva, može letjeti. Vi ga jedino u tom slučaju možete tužiti da vas snima bez vašeg pristanka i narušava privatnost”

Zakonski okvir za dronove u Hrvatskoj

Korištenje dronova u Hrvatskoj uređeno je pravilima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo i europskim uredbama o bespilotnim letjelicama. Prema tim pravilima, operatori dronova u mnogim slučajevima moraju se registrirati i označiti letjelicu odgovarajućim registracijskim brojem.

Udaljeni pilot mora proći odgovarajuću obuku i provjeru znanja, a letovi se u određenim područjima moraju prijaviti nadležnim službama prije polijetanja.

Dodatna ograničenja odnose se na sigurnost zračnog prometa. Primjerice, letenje dronovima u kontroliranom zračnom prostoru dopušteno je samo uz prethodno odobrenje nadležnih službi, dok je u blizini aerodroma potrebna posebna dozvola.

U pravilu, dronovi ne smiju letjeti više od 120 metara iznad tla, moraju biti u vidnom polju pilota, a operateri su dužni izbjegavati letove iznad većih skupina ljudi ili na mjestima gdje bi mogli ugroziti sigurnost.

U pojedinim kontroliranim zonama, primjerice u blizini zračnih luka, ograničenja mogu biti još stroža, pa je potrebna dodatna koordinacija s kontrolom zračnog prometa prije bilo kakvog leta.

Privatnost kao česta točka sukoba

Osim sigurnosti zračnog prometa, jedan od najčešćih razloga za prijave vezane uz dronove je moguće narušavanje privatnosti građana.

Ako se dron koristi za snimanje prostora u kojem ljudi borave ili za približavanje balkonima i prozorima stanova, građani mogu pokrenuti postupke zbog povrede privatnosti, osobito ako se snimke objavljuju bez njihovog pristanka.

Takvi slučajevi posljednjih su godina sve češći, ponajprije zbog naglog porasta popularnosti dronova za rekreativno snimanje, fotografiju i društvene mreže.

Stanari i dalje zabrinuti

U Sigetu, međutim, rasprava se zasad zadržala na društvenim mrežama.

Stanarka koja je objavila snimku tvrdi kako je dron više puta kružio oko zgrade, a video koji je podijelila prikazuje letjelicu kako prelijeće parkiralište i dječje igralište prije nego što se ponovno udalji.

Za sada nije poznato tko upravlja dronom niti ima li operator potrebna odobrenja.