Mnogi umirovljenici ne znaju da mogu dobiti besplatnog odvjetnika: Evo kada država pokriva sudske troškove

Mnogi umirovljenici u Hrvatskoj žive s relativno malim primanjima, a kada se pojavi pravni problem – poput spora oko imovine, ovrhe ili obiteljskih pitanja – troškovi odvjetnika i sudskih postupaka mogu biti vrlo visoki.

Međutim, ono što dio građana ne zna jest da postoji sustav besplatne pravne pomoći. U određenim situacijama država može platiti odvjetnika i osloboditi građane dijela ili svih sudskih troškova.

Ova mogućnost posebno je važna za osobe s nižim prihodima, među kojima su često upravo umirovljenici.

Što znači sekundarna pravna pomoć

Besplatna pravna pomoć u Hrvatskoj dijeli se na primarnu i sekundarnu.

Sekundarna pravna pomoć znači da građanin može dobiti:

1. odvjetnika koji će ga zastupati na sudu
2. pravni savjet i pripremu podnesaka
3. pomoć u pokušaju mirnog rješavanja spora
4. oslobođenje od sudskih pristojbi i troškova postupka

Drugim riječima, osoba koja ima pravo na ovu pomoć može voditi sudski postupak bez velikih troškova koje bi inače morala sama platiti.

Važno je znati da se pomoć može tražiti i za postupke koji su već pokrenuti, ali i za one koji tek trebaju započeti.

U kojim slučajevima se najčešće koristi

Sekundarna pravna pomoć često se koristi u situacijama koje pogađaju i starije osobe.

Najčešće se odnosi na:

1. sporove oko imovine
2. obiteljske sporove
3. radne sporove
4. ovršne postupke
5. postupke naplate dugova

Primjerice, ako osoba ima spor oko vlasništva nad nekretninom ili je uključena u sudski postupak zbog duga, moguće je zatražiti državnu pravnu pomoć.

Koliki prihodi omogućuju dobivanje pomoći

Da bi osoba dobila sekundarnu pravnu pomoć, mora ispuniti određene imovinske uvjete.

Prema važećim pravilima:

1. mjesečni prihod po članu kućanstva ne smije biti veći od 441,44 eura
2. ukupna vrijednost imovine kućanstva ne smije prelaziti 26.486,40 eura

Pri procjeni imovine ne uzima se u obzir stan ili kuća u kojoj osoba živi, ako je riječ o nekretnini potrebnoj za osnovne životne potrebe.

Također, u imovinu se obično ne ubrajaju predmeti koji su izuzeti od ovrhe.

Postoje i iznimke od pravila

Čak i ako osoba formalno prelazi propisani imovinski prag, pravna pomoć se ponekad ipak može odobriti.

To se događa u situacijama kada postoje:

1. veliki troškovi liječenja
2. troškovi rehabilitacije ili ortopedskih pomagala
3. troškovi školovanja djece s teškoćama u razvoju
4. šteta nastala zbog potresa, požara ili poplave

U takvim slučajevima uzima se u obzir stvarna životna situacija osobe, a ne samo brojke na papiru.

Tko automatski dobiva punu pravnu pomoć

Postoje i skupine građana koje automatski ostvaruju puni opseg sekundarne pravne pomoći.

To su:

1. korisnici zajamčene minimalne naknade
2. nezaposleni hrvatski branitelji
3. članovi njihovih obitelji koji primaju novčanu naknadu

U tim slučajevima država u cijelosti pokriva troškove odvjetnika i sudskog postupka.

Kako se podnosi zahtjev

Zahtjev za besplatnu pravnu pomoć podnosi se nadležnom upravnom tijelu županije ili Gradu Zagrebu.

Postupak je relativno jednostavan.

Potrebno je:

1. ispuniti zahtjev za pravnu pomoć
2. priložiti izjavu o prihodima i imovini
3. dostaviti dokumente koji se odnose na spor

Važno je naglasiti da se za ovaj postupak ne plaćaju upravne pristojbe.

U pravilu se odluka donosi u roku od 15 dana.

Ako zahtjev bude odbijen

Građani koji nisu zadovoljni odlukom mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

Žalba se može:

1. predati osobno
2. poslati poštom
3. poslati elektroničkim putem

O žalbi odlučuje Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Važna informacija ako izgubite spor

Jedna od čestih briga građana je pitanje moraju li vratiti troškove pravne pomoći ako izgube spor.

U slučaju da je sekundarna pravna pomoć odobrena, troškovi koje je država platila ne moraju se vraćati, čak i ako spor bude izgubljen.

Ipak, sud može odlučiti da osoba mora platiti troškove druge strane u postupku, uključujući odvjetničke troškove.

Planiraju se promjene zakona

U Ministarstvu pravosuđa najavljeno je da se razmatra povećanje imovinskog cenzusa za dobivanje besplatne pravne pomoći.

Cilj je omogućiti da veći broj građana, posebno onih s nižim primanjima, može koristiti ovu vrstu pomoći.

Prema dostupnim podacima, u jednoj godini odobreno je više od dvije tisuće zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć, a većina se odnosila na obiteljske sporove i oslobađanje od sudskih troškova.