Milanović uzvratio MORH-u: ‘Broj vojnika nije tajna, piše u dokumentu koji su sami potpisali’

Novi politički sukob otvorio se između Ureda predsjednika Republike i Ministarstva obrane nakon što je predsjednik Zoran Milanović javno govorio o broju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH). Iz MORH-a su ustvrdili da je riječ o klasificiranom podatku, dok s Pantovčaka tvrde da je taj podatak već godinama javno dostupan u službenim dokumentima države.

Rasprava se dodatno zaoštrila nakon što su iz Ureda predsjednika ustvrdili da su se u javnom prostoru pojavile i neslužbene optužbe za izdaju, što je cijeli spor pretvorilo u jednu od ozbiljnijih političkih polemika posljednjih dana.

Pantovčak: Podaci su već objavljeni u službenim dokumentima

Iz Ureda predsjednika Republike poručuju da se predsjedniku ne može spočitavati otkrivanje tajnih informacija jer se radi o podacima koji su već objavljeni u Godišnjem izvješću o obrani za 2024. godinu.

Prema tom dokumentu, koji je izradilo upravo Ministarstvo obrane, na dan 31. prosinca 2024. godine Ministarstvo obrane imalo je ukupno 15.558 zaposlenih osoba, uključujući pripadnike Hrvatske vojske.

U istom izvješću navodi se i detaljnija struktura zaposlenih:

1. 13.814 djelatnih vojnih osoba, među kojima 1.989 žena
2. 1.744 državna službenika i namještenika, od čega 899 žena

Ured predsjednika ističe kako je riječ o dokumentu koji nije klasificiran te je dostupan javnosti kao dio službenih državnih materijala.

Dokument potpisao ministar obrane

Posebno naglašavaju da je sporni podatak sadržan u dokumentu koji je izradilo Ministarstvo obrane, a potpisao ga je ministar obrane.

Nakon izrade izvješća, procedura je provedena kroz sve državne institucije. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je dokument 2. svibnja 2025., dok je Hrvatski sabor o njemu raspravljao i usvojio ga 6. lipnja 2025. godine.

Zbog toga iz Ureda predsjednika smatraju da se ne može govoriti o klasificiranim informacijama, jer je riječ o podacima koji su prošli saborsku proceduru i nalaze se u javno dostupnom dokumentu.

Naglašavaju i kako ranija godišnja izvješća o obrani također sadrže podatke o brojnom stanju Oružanih snaga, što je standardna praksa u obrambenim dokumentima države.

Spor eskalirao zbog optužbi za izdaju

Najveći politički odjek izazvale su neslužbene tvrdnje koje su se pojavile nakon početka polemike, a prema kojima je iznošenje podataka o broju vojnika navodno „izdaja“.

Ured predsjednika tvrdi da su takve optužbe plasirane neslužbenim kanalima, navodno preko pojedinih službenika u Ministarstvu obrane.

Predsjednik Republike reagirao je oštro, poručivši da oni koji iznose takve tvrdnje trebaju javnosti predočiti konkretne dokaze.

Izjava predsjednika prenesena je u izvornom obliku:

„A što se tiče neslužbenih optužbi za ‘izdaju’, čekamo da hrabri MORH-ovi prokazivači javno istupe nakon što, valjda, dobiju argumente i dokaze od svojih strateških partnera s Bliskog istoka kojima, zanimljivo, ne smeta razgovarati o vojnim tajnama pred stranim osobama bez certifikata sigurnosne provjere.“

Politički sukob oko transparentnosti vojske

Spor između Pantovčaka i Ministarstva obrane otvorio je i šire pitanje transparentnosti obrambenog sustava, odnosno granice između javno dostupnih informacija i podataka koji bi mogli imati sigurnosni karakter.

Dok iz Ureda predsjednika tvrde da se radi o standardnim statističkim podacima koji se redovito objavljuju, iz MORH-a su ranije upozorili da se određene informacije o vojnim kapacitetima moraju tretirati s većom razinom opreza.

Rasprava o tome što je u ovom slučaju zapravo javna informacija, a što potencijalna sigurnosna tajna, otvorila je novu političku frontu između dviju institucija koje već dulje vrijeme imaju napete odnose.

U takvom ozračju spor oko jedne brojke prerastao je u ozbiljnu političku polemiku koja je ponovno otvorila pitanje odnosa između predsjednika Republike i Ministarstva obrane te načina na koji se u javnosti komuniciraju podaci o hrvatskom obrambenom sustavu.