EU kritizira Zelenskog zbog prijetnje Orbánu: “Takva vrsta jezika nije prihvatljiva”
Europska komisija uputila je rijetku javnu kritiku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom nakon njegovih izjava koje su u Mađarskoj protumačene kao prijetnja premijeru Viktoru Orbánu. Sporna...
Europska komisija uputila je rijetku javnu kritiku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom nakon njegovih izjava koje su u Mađarskoj protumačene kao prijetnja premijeru Viktoru Orbánu.
Sporna izjava izrečena je tijekom nedavnog obraćanja u kojem je Zelenski aludirao da bi ukrajinskim vojnicima mogao dati adresu “određene osobe”, za koju se u političkim krugovima smatra da se odnosi upravo na mađarskog premijera, kako bi s njim razgovarali „na vlastitom jeziku“.
Takva formulacija izazvala je oštro nezadovoljstvo u Budimpešti, gdje su je političari protumačili kao neprimjerenu i uvredljivu poruku.
Napetosti između dviju država time su dodatno pojačane, a reakcija Bruxellesa uslijedila je ubrzo nakon što su izjave odjeknule u europskoj političkoj javnosti.
„Konkretno u vezi s komentarima predsjednika Zelenskog, Europska komisija je vrlo jasna: takva vrsta jezika nije prihvatljiva. Ne smije biti prijetnji državama članicama EU-a“, rekao je zamjenik glavnog glasnogovornika Komisije Olof Gill tijekom obraćanja novinarima u Bruxellesu.
Riječ je o jednoj od rijetkih situacija u kojima je Europska komisija javno ukorila čelnika Ukrajine, zemlje koja je od početka ruske invazije snažno politički i financijski podržana od strane Europske unije.
Istodobno, odnosi između Kijeva i Budimpešte već neko vrijeme prolaze kroz razdoblje povećanih napetosti.
Mađarska vlada, na čelu s premijerom Viktorom Orbánom, posljednjih tjedana blokira europski paket financijske pomoći Ukrajini vrijedan 90 milijardi eura, što je izazvalo nezadovoljstvo u Kijevu.
Jedan od ključnih sporova između dviju država odnosi se na naftovod Družba, infrastrukturni projekt iz sovjetskog razdoblja koji je godinama opskrbljivao Mađarsku ruskom naftom.
Budimpešta tvrdi da je Kijev namjerno obustavio protok nafte kroz taj sustav, dok ukrajinske vlasti odbacuju takve optužbe i navode da je cjevovod teško oštećen tijekom ruskog napada dronom u siječnju.
Sukob se dodatno produbio nakon što je Ukrajina optužila Mađarsku da je privela sedam zaposlenika državne banke Oschadbank te zaplijenila milijune u gotovini i zlatu.
Istodobno je premijer Orbán na društvenim mrežama poručio kako će „silom probiti ukrajinsku naftnu blokadu“, što je dodatno zaoštrilo retoriku između dviju država.
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio je da je spreman ponovno pokrenuti rad naftovoda u roku od mjesec dana, pod uvjetom da Europska unija to službeno zatraži i da Mađarska zauzvrat deblokira sporni paket financijske pomoći.
Diplomatski pritisak raste i zbog financijske situacije u Ukrajini. Procjene pokazuju da bi Kijevu do kraja ožujka moglo početi nedostajati sredstava za obranu zemlje od ruske invazije.
Europski čelnici već su ranije obećali osigurati financijsku potporu Ukrajini tijekom sljedeće dvije godine, no veto iz Budimpešte otežava provedbu tog plana.
Govoreći u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu, glasnogovornik Gill upozorio je da trenutačna retorika između dviju strana dodatno pogoršava situaciju.
„U ovom trenutku ima puno eskalirajuće i zapaljive retorike. Smatramo da takva retorika sa svih strana nije ni korisna ni pogoduje postizanju zajedničkih ciljeva koje svi imamo“, rekao je.
Dodao je kako Bruxelles aktivno komunicira s obje strane i nastoji smiriti političke napetosti.
„U ovom trenutku ima puno eskalirajuće i zapaljive retorike. Smatramo da takva retorika sa svih strana nije ni korisna ni pogoduje postizanju zajedničkih ciljeva koje svi imamo“, rekao je, dodajući da Bruxelles „aktivno razgovara sa svim stranama“ te ih poziva da se „malo smire“ i „smanje retoriku“.
Na pitanje planira li Europska komisija javno izraziti solidarnost s mađarskim premijerom Orbánom, glasnogovornik je odgovorio da nema dodatnih komentara osim već iznesenih stavova.
Prema riječima predstavnika Komisije, prioritet Bruxellesa ostaje očuvanje jedinstva unutar Europske unije, nastavak pritiska na Rusiju zbog rata u Ukrajini te osiguravanje energetske sigurnosti država članica.


