Zbog nekoliko visibaba možete ostati bez 4000 eura: Mnogi ni ne znaju da krše zakon

S dolaskom prvih toplijih dana priroda se ponovno budi. Livade i šumski proplanci diljem Hrvatske počinju se puniti visibabama, ljubičicama i jaglacima, prizorima koji su mnogima neodoljiv poziv na kratku šetnju i – buketić proljetnog cvijeća za dom.

Ipak, ono što se na prvi pogled čini bezazlenim može se pretvoriti u skup prekršaj. Branje određenih proljetnica zakonom je ograničeno, a u nekim slučajevima i potpuno zabranjeno. Kazne mogu doseći gotovo 4000 eura, a za tvrtke čak i više desetaka tisuća eura.

Upravo zato inspektori zaštite prirode već su počeli pojačane nadzore na terenu, posebno na mjestima gdje se cvijeće najčešće prodaje.

Zašto je branje proljetnica problem

Proljetnice su posebna skupina biljaka koje se pojavljuju među prvima nakon zime. Većina njih pripada višegodišnjim biljkama koje preživljavaju zimu pod zemljom, u obliku lukovice ili podanka.

Kada se biljka iščupa zajedno s podzemnim dijelom, ona nestaje sa svog prirodnog staništa i više se ne može obnoviti. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da pretjerano sakupljanje može ozbiljno ugroziti populacije tih vrsta.

Osim toga, ove biljke imaju važnu ulogu u ekosustavu. One su jedan od prvih izvora hrane za pčele i druge oprašivače koji se bude nakon zime. Bez njih, mnoge druge biljke kasnije u sezoni imale bi znatno manje šanse za oprašivanje.

Upravo zbog takvih razloga država je kroz Zakon o zaštiti prirode uvela jasna pravila o njihovom sakupljanju.

Strogo zaštićene biljke koje se ne smiju brati

U prvu skupinu spadaju strogo zaštićene vrste, koje je zabranjeno brati, sakupljati ili prodavati.

Među njima su neke od najpoznatijih i najljepših biljaka hrvatske prirode, poput:

1. kockavice (Fritillaria meleagris)
2. velecvjetnog kukurijeka (Helleborus niger)
3. velebitske degenije
4. runolista
5. biokovskog zvonca

Njihovo sakupljanje dopušteno je isključivo u znanstvene svrhe, i to uz posebno odobrenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Svako drugo branje smatra se teškim prekršajem.

Što građani ipak smiju brati

Druga skupina obuhvaća zavičajne divlje vrste, među kojima su i najpoznatiji vjesnici proljeća.

Tu spadaju:

1. visibabe
2. mirisne ljubice
3. pasji zub
4. drijemovac
5. šafrani
6. jaglaci
7. šumarice

Građanima je dopušteno branje ovih biljaka isključivo za osobne potrebe, ali u vrlo ograničenim količinama.

Prema pravilima, dnevno se smije ubrati:

1. do pet stručaka cvijeća
2. do dva kilograma stabljika s listovima i cvjetovima
3. do pet podzemnih dijelova biljaka (lukovice ili gomolji)

Prodaja ili prerada takvih biljaka nije dopuštena bez posebnog odobrenja nadležnog ministarstva.

Inspektori svake godine kontroliraju tržnice

Kako bi se zakon doista provodio, nadzor provodi inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata.

S dolaskom proljeća kontrola je znatno više, a inspektori posebnu pozornost posvećuju tržnicama, gdje se često mogu vidjeti buketi proljetnica.

Tijekom prošle godine provedeno je 136 nadzora, a pokrenuto je šest prekršajnih postupaka. U većini slučajeva radilo se o prodaji:

1. visibaba
2. gljiva
3. strogo zaštićenog kukurijeka

Kazne za takve prekršaje nisu male.

1. Fizičke osobe mogu platiti od 929 do gotovo 4000 eura.
2. Pravne osobe riskiraju kazne koje se penju do 26.500 eura.

Proljetnice kriju i zanimljive tajne

Osim što su simbol dolaska proljeća, neke od ovih biljaka imaju i neobične osobine.

Visibaba, primjerice, može proizvesti toplinu od 8 do 10 stupnjeva, što joj omogućuje da otopi snijeg oko sebe i izbije na površinu među prvima.

Iako je u prirodi otrovna biljka, koristi se u farmaceutskoj industriji za proizvodnju određenih lijekova.

S druge strane, mirisna ljubica poznata je po svojoj jestivosti i ljekovitosti. Mladi listovi bogati su vitaminom C i mogu se pripremati poput špinata, dok se cvjetovi često koriste kao dekoracija na kolačima ili dodatak salatama.

Stručnjaci predlažu drugačiji način uživanja u proljeću

Umjesto branja cvijeća, stručnjaci sve češće pozivaju građane da proljetnice fotografiraju i bilježe njihovu pojavu u prirodi.

Takve fotografije mogu imati i znanstvenu vrijednost. U okviru akcije Ministarstva zaštite okoliša “Jeste li ih vidjeli?”, građani mogu putem aplikacije iNaturalist poslati fotografije biljaka koje su pronašli u prirodi.

Ti podaci pomažu stručnjacima da prate rasprostranjenost biljnih vrsta, što je posebno važno u vrijeme klimatskih promjena i promjena u prirodnim staništima.

U šetnjama prirodom mnogi i dalje posežu za buketom proljetnog cvijeća, često ne razmišljajući da taj mali suvenir može značiti ozbiljan prekršaj. Upravo zato inspektori ovih dana pojačano obilaze tržnice i prirodna staništa, dok se građane podsjeća na pravila koja vrijede za branje proljetnica diljem Hrvatske.