Oštre reakcije na potez iz RS-a: najavljeno rušenje spomenika zbog hrvatskog grba s prvim bijelim poljem
Politička odluka koja dolazi iz Republike Srpske ponovno je otvorila osjetljivu temu odnosa prema hrvatskim simbolima i povijesnom nasljeđu. Vladajuća većina u tom entitetu najavila je donošenje...
Politička odluka koja dolazi iz Republike Srpske ponovno je otvorila osjetljivu temu odnosa prema hrvatskim simbolima i povijesnom nasljeđu. Vladajuća većina u tom entitetu najavila je donošenje zakona kojim bi se zabranilo veličanje ideologije NDH, ali i omogućilo rušenje spomenika na kojima se nalazi hrvatski grb s prvim bijelim poljem.
Ključne točke
Riječ je o potezu koji mnogi vide kao problematičan presedan, jer se povijesni i nacionalni simboli, koji imaju šire značenje u hrvatskoj tradiciji, stavljaju u politički kontekst i povezuju isključivo s jednim razdobljem povijesti.
Najavu je iznio Srđan Mazalica, šef kluba zastupnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u parlamentu Republike Srpske. Parlament tog entiteta trebao bi 17. ožujka raspravljati o rezoluciji kojom se osuđuju ustaške, nacističke i fašističke ideologije.
Sama osuda totalitarnih ideologija nije sporna – naprotiv, riječ je o civilizacijskoj obvezi svakog demokratskog društva. No prijedlog koji dolazi iz vladajuće stranke ide korak dalje i otvara pitanje mogućeg uklanjanja spomenika zbog određenih obilježja na hrvatskom grbu.
Mazalica je pritom najavio da bi rezolucija trebala postati temelj za nove zakone kojima bi se sankcioniralo korištenje spornih simbola i obilježja.
“Tražit ćemo od vlade RS zakonske propise kojima će se sankcionirati promoviranje ideologije i simbola NDH te ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola”, kazao je Mazalica.
Povod za političku inicijativu
Rasprava o rezoluciji otvorena je nakon koncerata Marka Perkovića Thompsona održanih u veljači u Širokom Brijegu, kada je dio publike uzvikivao pozdrav “Za dom spremni”.
Nakon tog događaja Srpska demokratska stranka (SDS) predložila je rezoluciju kojom bi parlament Republike Srpske osudio ustašku ideologiju i NDH.
No vladajući SNSD, stranka predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, izradio je vlastitu verziju dokumenta. Prema riječima Mazalice, taj tekst je znatno stroži i ide dalje od oporbenog prijedloga.
U njemu se Nezavisna Država Hrvatska izrijekom definira kao zločinačka i genocidna, a dokument bi poslužio kao temelj za donošenje zakona koji bi kažnjavali veličanje tog režima.
Spomenici i javna obilježja pod povećalom
Prema najavljenim zakonskim rješenjima, sankcije bi se odnosile na različite oblike javnog djelovanja. U planu su mjere koje bi obuhvatile:
- spomenike i obilježja koja se povezuju s NDH
- javne manifestacije na kojima se koriste sporni simboli
- nazive ulica ili institucija po osobama povezanim s tim ideologijama
- uporabu simbola, oznaka i pozdrava koji se dovode u vezu s ustaškim pokretom
Posebnu pozornost izazvala je izjava da bi se među spornim obilježjima mogli naći i spomenici na kojima je hrvatski grb s prvim bijelim poljem, što je izazvalo zabrinutost jer se radi o povijesnoj varijanti hrvatskog grba koja se pojavljuje kroz različita razdoblja.
Na pitanje što će se dogoditi s već postojećim spomenicima koje vlasti u RS-u procijene spornima, Mazalica je dao izravan odgovor.
“Takvi se spomenici ruše a manifestacije na kojima se koristi pozdrav ‘Za dom spremni‘ i gdje su obilježja s prvim bijelim poljem u RS se neće moći održavati”, kazao je.
Šira politička poruka
Odluka koja se priprema u parlamentu Republike Srpske otvara i šire pitanje kako se u regiji tumače i vrednuju nacionalni simboli.
U hrvatskoj povijesnoj tradiciji šahovnica ima dugu i složenu povijest, a njezine različite inačice pojavljivale su se stoljećima prije 20. stoljeća. Zbog toga dio javnosti smatra da automatsko povezivanje pojedinih varijanti grba s jednom ideologijom predstavlja pojednostavljeno i politički motivirano tumačenje povijesti.
Istodobno, jasno je i da svako veličanje totalitarnih režima mora biti nedvosmisleno osuđeno, što je standard koji vrijedi u cijeloj Europi.
Parlament Republike Srpske o rezoluciji bi trebao raspravljati sredinom ožujka, a s obzirom na odnos snaga u parlamentu, očekuje se da bi prijedlog vladajuće većine mogao dobiti potrebnu potporu. Time bi se otvorio put donošenju konkretnih zakona koji bi regulirali korištenje spornih simbola i obilježja na području tog entiteta.


